O znanstvenim časopisima općenito:

glavni oblik širenja novih znanstvenih spoznaja
vrše 4 funkcije (Rowland, 1997):

1. širenje informacija

• najčešće su visoko specijalizirani, objavljuju nove spoznaje
• brzina objavljivanja (?)
• mogućnost objavljivanja pre-printa

2. kontrola kvalitete

• važnost izdavača, urednika i recenzenata (peer review)
• recenzija - štiti od lažiranja i (auto)plagiranja (? - Sokal afera)
• mjerilo kvalitete časopisa - impact factor; indeksiranost u relevantnim bazama podataka

3. stvaranje kanona znanja

• u manjem broju ključnih časopisa za neko područje objavljuje se najveći broj kvalitetnih članaka

4. priznanje autoru

• ustanovljavanje prvenstva
• temelj za vrednovanje kvalitete nekog autora (citiranost, objavljivanje u prestižnim časopisima)
• autori pišu zbog prestiža, ne za plaću (načelo: publish or perish)

problemi dostupnosti i pristupačnosti!

• količina časopisa
• cijene časopisa - rastu brže od budžeta knjižnica
• elektronički časopisi - zaoštrili problem pristupačnosti

U časopisima se objavljuju:

• originalni znanstveni radovi
• pregledni radovi
• stručni radovi
• recenzije knjiga
• ostale vrste priloga

Većina časopisa danas je dostupna u digitalnim obliku. Ponekad je pristup slobodan, no često se plaća. Ono što se plaća, ali je nama dostupno (jer je platilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ili Filozofski fakultet), naći ćete uz pomoć knjižničnih kataloga.
Upozorenje: ne treba se ograničiti samo na časopise u digitalnom obliku (elektroničke časopise). Vrlo vrijedni naslovi iz područja psihologije dostupni su samo u tiskanom obliku na policama u knjižnici.

Odabrani izvori:

• Katalozi knjižnica

• Katalog elektroničkih časopisa dostupnih hrvatskoj akademskoj zajednici. Pretražuje se po naslovu ili ISSN-u časopisa a u rezultatima se dobiva lista časopisa na koje imamo pretplatu.

• PSYCLINE - Lokator psihologijskih časopisa. Ovjde možete otkriti koji časopisi postoje za pojedino područje psihologije.

• Journal Citation Reports - iz podataka o citiranosti izračunava se tzv. Impact factor koji može poslužiti kao jedan od kvantitativnih pokazatelja kvalitete časopisa.

O znanstvenim časopisima općenito

• povijest: od 1665, kad su započeli izlaziti

• danas postoji oko 24,000 recenziranih znanstvenih časopisa (procjenjuje se da se u njima godišnje objavljuje 2.5 milijuna članaka). (http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Hypermail/Amsci/3490.html)

• objavljuju ih: društva/udruženja/sveučilišta (neprofitni izdavači) ili komercijalni izdavači

Za one koji žele znati više :)

Prvi časopisi - počinju izlaziti 1665.g. :

• francuski Journal des sçavans
• britanski Philosophical Transactions of the Royal Society

Otvoreni pristup

Open Access (OA) is free, immediate, permanent online access to the full text of research articles for anyone, webwide.

There are two roads to OA:

 (1) the "golden road" of OA journal-publishing , where journals provide OA to their articles (either by charging the author-institution for refereeing/publishing outgoing articles instead of charging the user-institution for accessing incoming articles, or by simply making their online edition free for all);

 (2) the "green road" of OA self-archiving, where authors provide OA to their own published articles, by making their own eprints free for all.

The two roads to OA should not be confused or conflated; they are complementary.

OA self-archiving is not self-publishing; nor is it about online publishing without quality control (peer review); nor is it intended for writings for which the author wishes to be paid, such as books or magazine/newspaper articles. OA self-archiving is for peer-reviewed research, written solely for research impact rather than royalty revenue.
(http://www.eprints.org/openaccess/)