O znanstvenim časopisima općenito

Časopisi su glavni oblik širenja novih znanstvenih spoznaja.
Objavljuju ih udruženja/ustanove ili komercijalni izdavači.

Znanstveni časopisi vrše sljedeće 4 funkcije (Rowland, 1997):

1. širenje informacija

najčešće su visoko specijalizirani, objavljuju nove spoznaje
brzina objavljivanja (?)
mogućnost objavljivanja pre-printa

2. kontrola kvalitete

važnost izdavača, urednika i recenzenata (peer review)
recenzija - štiti od lažiranja i (auto)plagiranja (? - Sokal afera)
mjerilo kvalitete časopisa - impact factor; indeksiranost u relevantnim bazama podataka

3. stvaranje kanona znanja

u manjem broju ključnih časopisa za neko područje objavljuje se najveći broj kvalitetnih članaka

4. priznanje autoru

ustanovljavanje prvenstva
temelj za vrednovanje kvalitete nekog autora (citiranost, objavljivanje u prestižnim časopisima)
autori pišu zbog prestiža, ne za plaću (načelo: publish or perish)

U časopisima se objavljuju:

originalni znanstveni radovi
pregledni radovi
stručni radovi
recenzije knjiga
ostale vrste priloga

Glavni problemi

Problem 1. Veliki broj časopisa. Nepreglednost.

Rješenje: Sekundarni izvori informacija: bibliografske baze podataka (u psihologiji: PsycINFO!).

Problem 2. Dostupnost i pristupačnost.
Niti jedna knjižnica ne može osigurati svojim korisnicima sve potrebne časopise. Cijene časopisa vrlo su visoke, rastu brže od budžeta knjižnica.

Rješenja (djelomična): zajednička nabava, međuknjižnična posudba, otvoreni pristup znanstvenim radovima.

Elektronički časopisi

Većina časopisa danas je dostupna u elektroničkom obliku na mreži.
Pristup e-časopisima je ponekad slobodan, no često se plaća.

Većina e-časopisa obuhvaćena je pojedinim digitalnim zbirkama (pojedinih izdavača ili agregatora).

zbirke izdavača: PsycARTICLES (APA), ScienceDirect (Elsevier), SpringerLink...
zbirke agregatora: Academic Search Premier (EBSCO), Project Muse...

Pretplatu za većinu e-časopisa u Hrvatskoj plaća MZOŠ, a manji broj pojedine ustanove.
Pravila korištenja definirana su licencnim ugovorima.

Identifikacija i lociranje psihologijskih časopisa

Odabrani izvori:

PSYCLINE
Lokator psihologijskih časopisa. Ovjde možete otkriti koji časopisi postoje za pojedino područje psihologije.

Core Journals in Psychology

Katalozi knjižnica
Tu ćete naći uglavnom tiskane dostupne časopise

Katalog elektroničkih časopisa dostupnih hrvatskoj akademskoj zajednici
Pretražuje se po naslovu ili ISSN-u časopisa a u rezultatima se dobiva lista časopisa na koje imamo pretplatu.

Journal Citation Reports
Ovdje možete otkriti koji časopisi su popularni u svakom pojedinom znanstvenom području, pa tako i u području psihologije
Baza sadrži podatak o Impact factor (računa se na temelju citiranosti toga časopisa). Impact faktor može poslužiti kao mjera popularnosti ili vidljivosti nekog časopisa.

HRČAK - hrvatski znanstveni i stručni časopisi u otvorenom pristupu (slaba zastupljenost psihologijskih časopisa!)

DOAJ - Directory of Open Access Journals

Upozorenje: ne treba se ograničiti samo na časopise u digitalnom obliku (e-časopise). Vrlo vrijedni naslovi iz područja psihologije dostupni su samo u tiskanom obliku na policama u knjižnici.

Za one koji žele znati više :)

Prvi časopisi - počinju izlaziti 1665.g. :

francuski Journal des sçavans
britanski Philosophical Transactions of the Royal Society

danas postoji oko 24 000 recenziranih znanstvenih časopisa (procjenjuje se da se u njima godišnje objavljuje 2,5 mil. članaka). (http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Hypermail/Amsci/3490.html)

Otvoreni pristup

Definicija: "Open Access (OA) is free, immediate, permanent online access to the full text of research articles for anyone, webwide."

Dva komplementarna puta ka ostvarenju otvorenog pristupa:

(1) the "golden road" of OA journal-publishing , where journals provide OA to their articles (either by charging the author-institution for refereeing/publishing outgoing articles instead of charging the user-institution for accessing incoming articles, or by simply making their online edition free for all);

(2) the "green road" of OA self-archiving, where authors provide OA to their own published articles, by making their own eprints free for all.

OA self-archiving is not self-publishing; nor is it about online publishing without quality control (peer review); nor is it intended for writings for which the author wishes to be paid, such as books or magazine/newspaper articles. OA self-archiving is for peer-reviewed research, written solely for research impact rather than royalty revenue.
(http://www.eprints.org/openaccess/)