= Stranica o vrtlarstvu,holtikulturi(dendrologija),cvijecu i botanici =

Dobro došli na moju stranicu, sve ljubitelje vrtlarstva i botanike ću uvijek obdariti s novim člancima i zanimljivosti iz tog dijela poljoprivrede. Danas ćemo se pozabaviti s terminolškim pojmovima koji su važni za ovu granu kojom se bavim preko deset godina jer mi je to struka i profesija.

= Subota,10. 10 2004. =

Ovdje ću govoriti o tome što je to biljka,o njihovim djelovima i spomenuti neke detrminološke izraze da u kasnijim člancima ne bi bilo problema i nejasnoća,. Ako imate kakvih problema i pitanja javite mi se na ovom sajtu za VrtlarCvijece.
        

Da bi biljka mogla rasti i razvijati se mora imati ispunjene neke uvijete,a to su: tlo,hranjive tvari,voda i zrak: i to kisik(O2) izatim ugljični dioksid(CO2),zatim svjetlost i sunčeva energija.

Svaku biljku u pravilu sadimo u tlo,ako se radi o odrasloj biljci ili o presadnici. te biljke su razmnožene vegetativno ili generativno. [BR]
'''VEGETATIVNO''' - reznicama,lukovicama,gomoljima,krtolama grebenicama ili povaljenicama i cjepljenjem. [BR]
'''GENERATIVNO''' - sjemenom

Idemo redom: [BR]
'''HORTIKULTURA''' je naučna disciplina ili grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i održavamnjem ukrasnog bilja,travnatih nasada,parkova i cvijeća.

'''DENDROLOGIJA''' je dio hortikulture koja se bavi proizvodnjom koja obuhvaća razmnožavanje i uzgoj ukrasnog drveća i grmlja te njihovo održavanje.


 
 

Sada bi se zaustavio na biljci i njenoj građi. Biljka je živo biće koje nema sposobnost govora i hodanja u smislu kako to čine ljudi i životinje,zato im je teško odrediti simptome nedostatka pojedinog hranjiva i bolesti koje napadaju određene vrste ili više njih. Ali,biljke svojom promjenom u deformaciji svojeg dijela tijela ili promjene boje govore u kakvom su zdravstvenom stanju i govore o tome koji dio ili skupina hranjiva joj fali
izvan tla.

Biljka se dijeli na '''KORIJEN,STABLJIKU,LIST,CVIJET''' i iz cvijeta '''PLOD SA SJEMENKAMA'''.
 

'''KORIJEN'''

Korijen je dio bijke koji ima ulogi da učvršćuje biljku u tlu i biljka uz pomoć njeha prima vodu i u njoj otopljene hranjive tvari potrebne za njen rast i razvoj. To su anorganski elementi,kalij,kalcij,dušik,magnezij,željezo,bakar,molibden,jod,bakar,cink. Te elemente biljka dobiva u tlu u obliku gnojiva.
 

On se dijeli na '''PRAVI''' korijeni i '''ADVENTIVNO ILI POSTRANO''' korijeje.
Pravi korijen se dijeli na glavni i primarni ili postrani korijen. Glavni korijen pravog korijena je glavna žila koja može iznositi nekoliko milimetara dužine pa sve do nekoliko metara u dubinu. Postrance,lijevo i desno,od glavne žile korijena pruža se postrano korijenje koje po sebi ima splet sitnih korijenčića na kojima se nalaze korijenove dlačice. Također korijen može u širinu ići od nekoliko milimetara do nekoliko metara. Korien se obnavlja putem korijenovih dlačica koje svaka živi jedan dan,a služe da primaju vodu s otopljenim nmineralnim tvarima. Kako koja korijenova dlačica odumire tako na njihovim mjestima rastu nove. Na taj način se korijen obnavlja. '''ADVENTIVNI KORIJEN''' se nalazi, ovisno o vrsti biljke(imaju ga npr. puzavice i vodeno bilje), na stabljici i služi za disanje,prijanjaje ili učvršćenje biljke za neki potporanj npr. zid, ili neki drugi dio objekta,štap kao potporanj ili ogradu. Taj korijen može poslužiti i kao pravi korijen kod presađivanja biljaka.
Adventivno korijenje ima na sebi sitne,fine dlačice koje prilikom penjanja npe.neke puzavice puštaju kiselinsku tvar kojom se prijanjaju za potporanj ili zid.To je ujedno i dio biljke koji služi za disanje.U drugom poglavlju ću govoriti o stabljici i listu. toliko o tome. Pozdrav svima. VrtlarCvijece.

= Nedelja,24. 10 2004. =

Pozdrav svima. Danas ću govoriti o listu.

'''LIST'''

List(phyllon) je postrani izraštaj na stabljici i granama ograničenog rasta.
To je nadzemni dio biljke i djeli se na '''PRAVI i METAMORFOZIRANI''' list. Po ulozi koju vrše i obliku na jednij biljci se pojavljuju različite kategorije listova i to ovim redom: '''SUPKE''','''LJUSKAVI LISTOVI''','''PRICVJETNI''' LISTOVI''','''PRAVI LISTOVI''' i '''LISTOVI OCVJEČJA'''.

'''SUPKE'''
  

Supke(cotyledones) su prvi listovi ili prvi list koji dolazi na embriju i možemo ih prepoznati već na sjemenci. Nose ih glavni izbojak mlade biljke. One predstavljaju spremište za rezervnu hranu(grah). Supke su jednostavnije građe od pravih listova iako mogu biti raščlanjeni kao i oni. Kod '''HIPOGLEJSKOG''' KLIJANJA(bob)kotiledoni ostaju u sjemenoj ljusci trajno pod zemljom. Ne rastu i ne asimiliraju,a ishranjuju biljku sa svojom rezervnom hranom. Kod većine biljaka supke probijaju sjemenu ljusku i pojavljuju se znad zemlje i tu govorimo o '''EPIGEJSKOM''' '''KLIJANJU'''. Oni su zeleni i asimiliraju kao pravi listovi. Kod trava je kotiledon izgrađen specifično i zove se '''SKUTELUM'''(scutellum). Ne ozeleni i ne razvija se,a nalježe postrance na hranidbeno staničje bogato škrobom i služi mladoj biljci kao organ za crpljenje hranjiva prije klijanja.
Kod '''MONOKOTILEDONA(trava,šparga-asparagus oficinallis,kukuruz,luk,tulipan itd.) razvija se samo jedna supka,a kod večine DIKOTILEDONA''' po dvije(paprika,rajčica,mrkva, kesten itd.),a kod polikotiledona(četinjari) tri do više supaka. U nekim slučajevima supke ostaju trajno kao asimilatori.

= Subota 04. 12 2004. =

Evo me opet nakon dužeg vremena. Danas nastavljamo temu o listu koju nosmo završili. Idemo redom:

'''LJUSKAVI LISTOVI'''

Ljuskavi listovi(pridankovi listovi,donje ili ljuskavo lišće,sqamae) pojavljuju se na podzemnim stabljikama (podanak,gomolj,lukovice) i kod zimskih pupova kao zaštita vegetativnog vrška. Ljuskavi listovi su blijesi ili smeđi,a nemaju nikad peteljke. kod pdanka i gomolja su neugledni. Oni brzo venu,a kod lukovica služe kao spremište rezervne hrane. Kod graška i boba se ljuskavi listovi razvijaju u obliku bezbojnih ili zelenih ljusaka pupa prije pravih listova.

'''PRICVJETNI LISTOVI'''

Pricvjetni listovi (zalisci,gornje lišće,bractaae) su listovi iz pazuhakojih izbija postrani izbojak odnosno cvijet,a razlikujuse po svojem obliku od ostalog lišća. Obično su sitni ali su veći od pricvjetnih listova. Nekada su obojeni,nisu zeleni,a kadkad su bezbojni. Na stabljici se pojavljuju iza pravih listova. Često dolaze pri dnu pojedine cvjetne ili cvatne osi (lipa) ili grane. Neugledni su pei cvatu mrkve,kod cvjetova đurđice ili visibabe. Brakteje mogu imati naročiti oblik i intezivne boje poput cvijetova,pa privlače insekte, Mnoge biljke se uzgajaju radi ljepote i veličine pricvjetnih listova.(zmijanac-Calla palustris, poinsecija-Euphorbija plulcherrima,anturium-Anthurium scherzeeianum i buganvilia-Bougainvillea spectabillis)
         Ovdje treba spomenuti i brakteolu (bracteola prophyla)-list koji direktno stoji na pricvjetnom listu ili cvijetu na cvijetnom izdanku.