== Današnji svijet je geekovski raj ==

Muškarac u sandalama s čarapama. Naočalima. Pretežno frustracijama kad je srednja škola u pitanju. Žmirka dok tipka - s deset prstiju bez gledanja. Obožava Zvjezdane staze - ili Ratove zvijezda, nikada oboje. Telefon koristi da bi pričao o telefonima. Ne zna nijedno ime parfema, ali zna barem nekoliko prototipa za digitaliziranje mirisa. Ako poznaje parfeme (vrlo rijedak slučaj) zna u kojoj se tvornici parfem proizvodi, a tko samo nalijepi ime i etiketu. Ako je danas još uvijek siromašan dobre su šanse da već sutra bude jako bogat. Ima mačku. Ima omiljenu listu omiljenih listi omiljenih stvari. Ljudi iz njegove okoline misle da on ili njegovi najbolji prijatelji mogu provaliti u računala bilo koje banke. Zna tko stoji iza svega. I ima gomilu materijala s dokazima. Obožava video igre iz sedamdesetih, osamdesetih, devedesetih, nultih - tim redom. Kada bi mogao glasao bi za Yodu ili Homera Simpsona. Ako i nije rođen u Americi mogao bi pobijediti bilo koga u Americi na Jeopardy!u. Ne radi backup. Zna kako napraviti lažne otiske prstiju. Mrzi pop upove, obožava pin upove. Mrzi loše formatirane mejlove sa gomilom adresa u To: polju. Broj akronima koje zna napamet usporediv je sa vokabularom G.W.Busha. Baki i njenim prijateljicama na njihove šale odgovara sa: LoL. Na svom čvrstom disku ima pohranjenu kolekciju svih sezona svoje omiljene TV serije. Kolekcija je bekapirana. On je geek. I današnji svijet je geekovski raj. (Today's world is geek's heaven.)

Ne tako davno video igre, preuređivanje i raskapanje računala i raznorazne elektronike, teorije zavjera, znanstvena fantastika, japanska pornografija, astronomija, robotika, cyberpunk, bizarna kolekcionarstva i opsjednutost simpatičnim uređajima potrošačke elektronike (gadgets) bili su rezervirani za geekovkske garaže i razmjenu na opskurnim bbs-ovima. Danas je teško zamisliti tv sapunicu u večernjim satima koja ne koketira barem s dvije od navedenih tema. Mrežne komunikacijske tehnologije i digitalizacija koja je zahvatila gotovo sva područja ljudske produkcije i digitalizirala okoliš svih naših osjetila osim mirisa (što će vjerojatno vrlo skoro) stopile su se neraskidivu vezu sa kulturnim proizvodima gdje je jako teško povući granicu između sadržaja i forme, medija i poruke.

I srećom po nas (geekove) sve je sačuvano u digitalnom obliku. Filigranskim arheološkim odmotavanjem jednoga dana biti ćemo u stanju ispričati bezbroj mogućih povijesti geek kulture sa potpunom dokumentacijom. Kao nijedna (sub)kultura do sad ;)

Problem koji se već u samom početku odmotavanja javlja je naravno makar i najmanja operativna definicija geeka, geekuše i geek kulture generalno. Gotovo sve reference na koje nailazimo su ne puno više od šaljivih dosjetki iz tinejdžerskih komedija. Kratki scenariji za strip, film ili web animaciju. Vrlo geekish. I sasvim dovoljno za početak:

Odnos informacijsko komunikacijskih tehnologija i kulturne produkcije, te kulture generalno je jedna od najvažnijih tema teorijskih refleksija kulture danas. Utjecaj razvoja tehnologije prožima sve sfere kulturne produkcije od estetike i izražajnih sredstava do specifičnih tema pozicija moći, raspolaganja (informacijskim/kulturnim) resursima, pitanja autorstva, originalnosti i integriteta djela i/ili autora.

Najčešći diskurs refleksije odnosa tehnologije i kulture je pokušaj procjene u kolikoj mjeri se nešto staro transformiralo ili bilo prisiljeno transformirati u susretu s novim (kao posljedicom tehnološkog razvoja). Vrlo rijetko je u fokusu interesa kultura koja nastaje izvorno i gotovo isključivo kao posljedica razvoja digitalnih komunikacijskih tehnologija. Još rjeđe su u fokusu ljudi čiji je životni stil ili bolje rečeno život upravo ta neprestana interakcija sa informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Za takve ljude udomaćio se izraz geek, nastao u engleskom jeziku za cirkuske gutače insekata, da bi u drugoj polovici 20. stoljeća, od pojave prvih računaladobio svoje današnje značenje.

Konotacija i mit vezan uz pojam "geeka" u zadnjih nekoliko desetljeća radikalno se mijenjala: ranije u samim počecima razvoja računalnih tehnologija "geek" je prije svega označavao čovjeka (najčešće adolescenta) potpuno posvećenog i gotovo zaluđenog razvojem novih tehnologija, koji (prema stereotipu) nema razvijene socijalne vještine i društvo ga vidi kao "iščašenog", bizarnog i marginalnog.

Kako su se nove tehnologije prihvaćale od strane društva, specifično znanje o tehnologijama kojima su "geekovi" obilovali postojalo je sve traženije i prihvatljivije kako na tržištu tako i u socijalnim interakcijama. S vremenom je kreativna proizvodnja tema, konstrukcija, ideja, opsesija i humora "geekova" stvarala nešto što danas zovemo geek kulturom, a "geekovi" su sve češće prihvaćeni kao napredni i progresivni pojedinci u društvu.

Stvaranju mita o ubergeeku koji je nadprosječno inteligentan, samodovoljan i sposoban, pogodavala je ekonomska eksplozija na računalnom tržištu zadnjih tridesetak godina gdje su se u vrlo kratkom vremenu vrlo mladi ljudi fascinatno obogatili. Taj mit također uključuje i razdoblje frustracije zbog društvenog odbacivanja kroz adolescenciju i kasniju osvetu (simboličku) u iznimnom bogaćenju i penjanju na vrh društvene ljestvice.

Utjecaj geek kulture na popularnu kulturu u zadnjih dvadesetak godina gotovo je nesaglediv: cyberpunk, računalne igre, računalna animacija, mrežne kolaboracije, znanstvena fantastika, teorije zavjere, iščašeni humor, bizarni hobiji i kolekcionarstvo. Geek kultura asimilirala je i na sebi svojstven način obradila različita kulturna nasljeđa poput kontrakulture, hippie pokreta, punka, popularne znanosti, te stvorila svoj specifični asocijativni prostor značenja.

Geek kulturu danski teoretičar Lars Konzack sa Aalborg univerziteta naziva trećom kontrakulturom, gdje nakon izvornog pokreta kontrakulture krajem šezdesetih Konzack pronalazi drugu generaciju u Yuppie kulturi sredine i kraja osamdesetih. (Lars Konzack: Geek culture, The 3rd Counter-Culture; prezentirano 26.-28. lipnja 2006. na FNG2006. konferenciji u Prestonu, Engleska).

Stereotipni kulturni proizvod geek kulture je u estetskom smislu bizarni neukus, ali sa izuzetno inteligentnim i lucidnim podtekstom, formom/formatom i kontekstom. Geek kultura je opsjednuta znanjem, informacijama i lucidnim idejnim konstrukcijama, a u estetskom smislu najčešće poseže za rubnim, marginalnim, bizarnim, radikalnim, što srednja struja smatra neukusom.

Poput svega što je u dodiru s novim tehnologijama i geek kultura je prvenstveno narativ obojan sjevernoameričkim kontekstom. Evropa, a posebno Istočna Evropa s nasljeđem komunizma i socijalizma geek kulturi daje poseban povijesni obrat gdje je konzumeristički optimizam američkog društva osamdesetih suprostavljen raspadajućem mitu o svemoći znanja, znanosti i industrijskog progresa. U velikom dijelu konzumeristički nagon sa Zapada prevladao je i u geek kulturi Istoka, no neke od najsvježijih refleksija geek kulture ipak dolaze iz kritičkog promišljanja Evrope i Istočne Evrope.

G33koskop je nastavak (satelit) Razmjene vještina, dvogodišnjeg uspješnog okupljanja entuzijasta i geekova subotom u klubu mama. G33koskop je pokrenut s namjerom istraživanja pojma, definicije, opsega, identiteta i teme geeka i geek kulture. U seriji predavanja, prezentacija i moderiranih diskusija, uz neizostavnu perspektivu tinejdžerske komedije želimo istražiti i ispričati jednu od mogućih povijesti geek kulture u kontekstu jedne istočnoevropske, tranzicijske zemlje čiji nešto stariji entuzijastični građani pamte što su to geekovi radili, pisali i komunicirali i prije nego što su znali da se to može zvati geekovštinom. U međuvremenu su naučili štošta o Americi, čak i to da se može roditi i živjeti negdje geografski jako daleko, ali ako je u blizini kabel, može se život oblikovati u tipičan život jednog globalnog američkog geeka.

Teme koje želimo dotaknuti su i da li definicija geeka podrazumijeva njegovu naivnost i nemogućnost refleksije geekdoma i geekovske prirode, da li je fetiš na geek toliko negeek? Da li je geek angažiran, da li je u službi održanja prevladavajućeg društvenog sistema, da li geek mijenja svijet oko sebe na bolje? Koliko? Da li je geek queer? Da li je geek umjetnik? Da li je geek elitist? Da li je geek muško? Da li je geek žensko? Da li je hakerdom podskup geekdoma? Da li su geekovi solidarni? Da li je geek živ? Da li je geek stvaran? Da li je univerzum geek? Da li je borg geek? Da li je geek borg?.....

Prvi u seriji G33koskopa u sklopu Device arta ne može zamisliti bolji početak od razgovora sa urednikom Make magazina, kultnog američkog geek časopisa za geek tržište, te entuzijastima dorkbota.