1.Aktivnosti članova MI2 se događaju i na područja van Hrvatskih granica. Između ostalog članovi organizacije sudjeluju na brojnim festivalima i residence programima. Kako je djelovanje u inozemstvu prihvaćeno od strane institucionalne kulture i nadležnih državnih institucija?

Teško da bi se moglo govoriti o bilo kakvoj značajnoj refleksiji vaninstitucionalne kulture od strane institucionalne kulture. To gotovo logički slijedi iz mogućih definicija institucionalne i vaninstitucionalne kulture. U tom smislu teško da smo uočavanjem tog nedostatka refleksije na tragu nečeg čudnog i vrijednog pažnje. Refleksija u suprotnom smjeru ponovno gotovo logički slijedi iz definiicija institucionalnog i vaninstitucionalnog, ali otvaranje te teme teško da može biti jedini odgovor na ovo pitanje.

Kriteriji relevantnosti koji su najčešće u igri prihvaćanja i obraćanja pažnje na nečiji rad u kulturi su broj publike i /ili prihvaćenost od stručne javnosti. U našem slučaju (novomedijska kultura i transfer tehnoloških koncepata u društvenu sferu) lokalna stručna javnost je izuzetno mala, a ljudi iz naše organizacije moglo bi se reći da čine većinu upravo te lokalne stručne javnosti. Broj publike koji rado posjećuje naše programe teško da se može usporediti s bilo kojim brojevima ''showbiz'', ''instantTV'' i klasične "narodske" popularne kulture. Prema tim kriterijima naše djelatnosti ne zaslužuju previše pažnje od onih kojima su ti kriteriji presudni.

Postoji još jedan kriterij relevantnosti koji u kulturnom polju postaje sve važniji - inovacija.

Međusobni odnos kulture i tržišta u zadnjih pedesetak godina postao je jedan od temeljnih preokupacija i kulture i tržišta. Pokazalo se da tržište, prije svega kreativne i marketinške industrije, vrlo lako preuzima ne samo jezik i artikulaciju progresivne kulture već i modele djelovanja, organiziranja i upravljanja kreativnim procesima i to tako da nešto što je u nekom trenutku model djelovanja i artikulacija inovativne kulture vrlo brzo postaje srednjostrujaški model korporativnog djelovanja i jezik marketinških kampanja. Bespomoćnost kulture da se odupre takvim asimilacijama od strane tržišta danas se očituje u prevladavajućim formama otpora i refleksije: cinizmu i ciničnom estetiziranju.

Eksperimentalne modele organiziranja, djelovanja i upravljanja kreativnim procesima koji se ne baziraju na cinizmu i ciničnom estetiziranju, a reflektiraju kontekst kulturne produkcije danas, te im nije lako predvidjeti potpunu asimilaciju u dominantnu tržišnu proizvodnju možemo nazivati inovativnim modelima. To su modeli koje razvijamo u našem radu i istraživanju, a same modele pokušavamo apstrahirati, pa opisati na način da ih je moguće primjeniti i u nekom drugom kontekstu.

Artikulacija i implementacija tih modela naišla je na značajno prepoznavanje u internacionalnoj zajednici koja se bavi novomedijskom umjetnošću, teorijom i kulturnim politikama.

U slučajevima u kojima su državne institucije i institucionalna kultura pozvani/prisiljeni proizvesti 'inovativnost' a područja djelovanja im se preklapaju s našim često se događa da nas tada prepoznaju kao zanimljive i važne. Ponekad to prepoznavanje rezultira i zanimljivim partnerstvima vaninstitucionalne kulture i državnih institucija koja su gotovo neophodna da bi se napravile sistemske promjene.

Naša sreća je da modele uspijevamo isčitavati iz konkretnih projekata na kojima radimo, da modele do kojih dolazimo istraživanjima i promišljanjem imamo priliku primjenjivati na konkretnim projektima, pa nam se eventualni elitizam može 'prišiti' više kao posljedica primjene kriterija broja publike i prihvaćanja od strane stručne javnosti, a bitno teže kao posljedica primjene kriterija inovativnosti :)
 

 2.MI2 također dovodi u Hrvatsku brojne strane umjetnike i teoretičare. S kojom namjerom?

Namjera nam je pokazati i prezentirati rad i ideje ljudi za koje smatramo da su relevantni i zanimljivi našem lokalnom kontekstu. To su najčešće i ljudi s kojima surađujemo ili bi voljeli surađivati u budućnosti.

 3.MI2 aktivnosti se povezane uz pokret slobodnog softwarea, CreativeCommons licence i sl. Koja je suradnja sa državnim institucijama i sveučilištima u tim aktivnostima?

Do sada smo ostvarili suradnju sa CARNetom organiziravši seriju predavanja "Društvo znanja i slobodna razmjena informacija" na kojima su gostovali: Rishab Ayer Gosh (http://www.flossproject.org), Eben Moglen (http://www.fsf.org), Lawrence Lessig (http://www.otokultivator.org) i Jimmy Wales (http://www.wikipedia.org). Također je u planu pokretanje creativecommons.hr repozitorija sadržaja objavljenih pod cc licencama u Hrvatskoj.

 4.Sloboda izražavanja i sloboda mišljenja, sloboda djelovanja i stvaranja su osnovne vrijednosti rada MI2. Kako MI2 predočava svoje vrijednosti korisnicima?
 

Prije svega programima i projektima koje organiziramo. Projekti poput EGOBOO.bitsa (http://www.egoboobits.net) i razvoja slobodnog softvera (http://tamtam.mi2.hr/TamTamDev) otvoreni su za aktivnu participaciju zainteresiranih, dok projekti poput "Društvo znanja i slobodna razmjena informacija", festival "Sloboda stvaralaštva!" (http://www.slobodastvaralastvu.net), te izdavanje knjiga poput Lessigove "Kod i drugi zakoni kiberprostora" (http://www.kod-je-zakon.net) otvaraju u javnosti diskusije i podižu nivo svjesnosti o problemima vezanim uz slobodnu razmjenu informacija, društvo znanja i mogućnosti suradnje, koje dobro predstavljaju vrijednosti iza kojih stoji Multimedijalni institut.

 5.Klub MAMA je okupljalište inicijativa koje nisu samo vezane uz slobode djelovanja i stvaranja nego i ljudska prava, prava životinja, anarhističke misli ili pokrete za očuvanje prirode. MAMA također nudi bogati kulturni program od kojih možemo izdvojiti filmske programe koje je teško naći igdje drugdje. Kako je došlo do tako razgranatog područja djelovanja te došlo do popularizacije?

Klub MAMA odpočetka je zamišljena kao javni prostor u kojem mi2 ostvaruje ne samo svoje programe i projekte već i suradnje sa ostalima akterima na kulturnoj i civilnoj sceni. Osiguravanjem infrastrukture i modela suradnje uspjeli smo okupiti niz drugih inicijativa koje djeluju i u klubu MAMA.

Osim suradnji sa bliskim inicijativama klub MAMA je otvoren i za prezentacijske, radioničarske, diskusijske i slične programe neprofitnih inicijativa civilne i neovisne kulturne scene.

Do publike, prepoznatljivosti i današnjeg kredibiliteta kluba MAME došli smo zahvaljujući suradnji i petogodišnjem radu mi2 i brojnih drugih aktera današnje neovisne kulturne i civilne scene. Svima ovom prilikom hvala :)

hvala...