• Razmislite o tome što je vama osobno interesantno?
• Prelistajte udžbenike koje je preporučio nastavnik (popis literature), potražite još koji udžbenik, enciklopediju ili neku drugu knjigu u knjižnici. Zavitite u bilješke s predavanja i u syllabus za određeni kolegij.
• Čitajte popularne i novinske članke. Mogu vas inspirirati ali ne mogu biti izvor kojeg ćete koristiti u radu!
• Pregledajte diplomske radnje.
• Potražite informacije na Webu
• Posjetite stranice psiholoških udruženja (http://www.psihologija.hr, http://www.apa.org/, http://www.bps.org.uk/)
• Prelistajte psihologijske časopise u knjižnici (tiskane) ili na Internetu (elektroničke). Pretražujte bazu PsycINFO.
• Konzultirajte se s nastavnikom i mentorom, pitajte u knjižnici, razgovarajte s drugim studentima.

Za početak je dovoljno samo listati literaturu na koju naiđete i obratiti pažnju na ono što vam je interesantno. Ne trebate se truditi da odmah na početku točno i precizno definirate temu.

Kad odlučite što vas zanima, krenite malo detaljnije čitati poglavlje u udžbeniku ili enciklopediji ili u nekoj knjizi koja je cijela posvećena odabranoj temi.

Odabiranje teme je proces kojem treba posvetiti određeno vrijeme.

Reed i Baxter (2003) daju savjete za odabir prikladne teme i prepoznaju glavne stranputice u koje sutedti često upadaju. Autori kažu da tema treba biti:

• vama osobno zanimljiva
• prikladna, relevantna za vaš zadatak (uzeti u obzir predznanje)
• provediva - imate li dovoljno vremena? prostor?
• istraživa? je li vam dostupna potrebna literatura i instrumenti?

Stranputice koje treba izbjegavati:

• preširoka tema - postavite ograničenja na vrijeme i broj stranica
• abulija (bezvoljnost) - ako se ne možete odlučiti, bacajte kocku! još malo razmislite šta vas zapravo zanima i zašto ste uopće ovdje, šta vam je zadatak? još se malo informirajte, ako nemate pojma
• prokrastinacija (odgađanje) - izgovori, izgovori... ; razdijelite projekt na manje zadatke
• nezanimljiva tema
• nedovoljno predznanje
• previše poznata tema - nema izmotavanja! odaberite ono što će vas nečemu naučiti
• želja da se impresionira profesor
• kontroverzna tema
• nedostupni izvori - jeste li sigurni da ste bili dovoljno uporni?
• oslanjanje na izvedene izvore informacija
• ignoriranje slušatelja ili čitatelja

Definiranje teme

Slade (1999, prema Reed and Baxter, 2003) predlaže dva načina izražavanja teme:
U obliku teze: Stres u radu ima negativne efekte na interpersonalne odnose i stoga štetno utječe na radni učinak menađera.
U obliku pitanja: Koji su efekti stresa u radu na interpersonalne odnose i radni učinak menađera?

ovo je primjer preširoke i nedovoljo definirane teme!

Sužavanje teme

dobro je to učiniti nekoliko puta u procesu!

Dimenzije po kojima se može suziti tema:

Populacija

• dob
• radno mjesto, pozicija u hijerarhiji
• rasa
• vrsta - moža vas uopće ne zanimaju ljudi? :)

Teorijski pristup

Metodologija

• laboratorijska studija
• opažanje
• anketa
• potrebni instrumenti i oprema

Sadržaj problema

• ako je tema perceptivne varke možda je dovoljno ograničiti se na samo neke varke
• koji je opseg vašeg projekta?
• projekt iz psihologije ličnosti može biti ograničen metodologijom za procjenu ličnosti, a projekt o rukovođenju može se orijentirati na različite grupe sudionika, npr. više i niže pozicionirane rukovodioce.

Korištena literatura

Reed, J. R. and Baxter, P. M. (2003). Library use : A handbook for psychology. Washington, DC: American Psychological Association.