Da bismo si stvorili neki red među raznolikim izvorima informacija, pomažemo si podjelama ili klasifikacijama.
Članak koji može pomoći pri stvaranju takvog reda:
Toth, T (2002). Podjela informacija po vrsti na primarne, sekundarne i tercijarne. Preuzeto 9 siječnja 2007. sa stranica Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php.
Informacije se mogu podijeliti na:
- izvrone (primarne)
- uputne (sekundarne)
- izvedene (tercijarne)
Izvorne (primarne)
Sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetnička (literarna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu
Prednosti
- najažurnije
- originalne (ne iterpretirane) - donosi ih autor
- ulaze najdublje u problematiku
Nedostaci:
- nepraktične - puno ih je, na različitim jezicima
- uske teme, jako fokusirani
- stručna terminologija, potrebno ekspertno znanje (neupućeni korisnik može ih krivo protumačiti)
- mogu sadržavati netočne informacije - znanstvena zajednica treba provjeriti rezultate novih istraživanja
Vrste dokumenata
- znanstvena i stručna djela
- članci u časopisima ili knjigama, poglavlja u knjigama, reprinti, preprinti itd.
- referati sa skupova
- disertacije, magistarski radovi
- patentni spisi
- tehnički izvještaji, laboratorijsi dnevnici i druga dokumentacija (često nisu objavljeni)
- Litararna djela (romani, pjesme, drame, dnevnici, itd.)
- Umjetnička djela
- Muzejski predmeti (dokumenti)
- Autobiografije
- Pisma i korespodencije
- Govori
- Intervjui
- Izvorne vijesti
- Službene statistike
- Vladini dokumenti i drugi službeni dokumenti
Uputne (sekundarne)
To su infomacijska pomagala ili vodiči kroz izvore informacija.
Osnovna im je namjena pomoći u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija svih vrsta dokumenata.
Obuhvaćaju sve vrste informacija (izvorne, uputne, izvedene).
Primjer: u katalogu knjižnice obuhvaćene su knjige, časopisi i baze podataka.
Prednosti:
- daju kratak, sažet uvid u objavljenu literaturu
- podaci su organizirani
- podaci su informacijski obogaćeni (npr. predmetne oznake, tezaurus)
Nedostaci:
- vremenski kasne, obrada traje
- nisu sveobuhvatni, treba korisiti više takvih izvora
- educirani korisnik - poznavanje strukture zapisa i načina pretraživanja
Vrste dokumenata:
- katalozi (pr. katalog knjižnice)
- adresari
- bibliografije i bibliografske baze podataka (nacionalne, tematske, institutske, osobne, tekuće, retrospektivne, itd.), sa ili bez sažetaka
- vodiči kroz svijet informacija, direktoriji
- izvedene (uputne) - sadrže akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini
!!! OPREZ !!!
Moguće su i druge podjele! Pr. samo na primarne i sekundarne.
