Inoformacije možemo pronaći:
- u knjižnicama
- na Internetu
- u informacijskim centrima
- u statističkim zavodima
- pri udrugama i ustanovama
- od nastavnika i kolega
Psiholozi koriste Internet za:
- Pronalaženje informacija u knjigama i člancima, bazama podataka, bibliografijama, knjižničnim katalozima, ...
- Pronalaženje potrebnih materijala i alata za istraživanja i prezentacije, npr. psihometrijski testovi (instrumenti), bilješke s predavanja, materijali za istraživanja, softver, ..
- Kontaktiranje ljudi i organizacija - npr. profesionalne udruge, sveučilišta sa studijem psihologije, istraživački instituti, konferencije, diskusijske grupe, ...
- Eksperimentiranje
Da bismo si stvorili neki red među raznolikim izvorima informacija, pomažemo si podjelama ili klasifikacijama.
Članak koji može pomoći pri stvaranju takvog reda:
Toth, T (2002). Podjela informacija po vrsti na primarne, sekundarne i tercijarne. Preuzeto 9 siječnja 2007. sa stranica Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php.
Informacije se, prema tome, mogu podijeliti na:
- primarne (izvorne) - sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetnička (literalna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu
- sekundarne (uputne) - to su infomacijska pomagala za snalaženje u svijetu informacija, dokumenta i publikacija, te osnovna im je namjena pomoći u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija svih vrsta dokumenata te da služe kao vodič kroz izvore informacija. Oni upućuju korisnika na izvore informacija
- tercijarne (izvedene) - sadrže akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini
Oprez! Moguće su i druge podjele! Pr. samo na primarne i sekundarne.
Informacije su objavljene u obliku dokumenata.
Knjige
Bibliografije
Bibliografije su popisi ili baze objavljenih radova. Korisne za pronalaženje članaka objavljenih u časopisima. U bibliografiji je zapisano tko je, koje godine, pod kojim naslovom i u kojoj publikaciji objavio pojedini rad. Osim informacija o člancima objavljenim u časopisima, u bibliografskim bazama nalaze se često i informacije o knjigama, disertacijama, i drugim vrstama djela. Popis literature za kolegij je također bibliografija. Bibliografije se nalaze i na kraju znanstvenih i stručnih članaka.
Suvremene bibliografije (bibliografske baze podataka) pretražive su na računalu i cjelovit tekst odabranog rada često je dostupan direktno preko sučelja za pretraživanje baze.
Odabrani izvori:
- Ako rad nije dostupan direktno sa sučelja, treba u knjižničnim katalozima provjeriti gdje bi rad mogao biti dostupan. Zanima nas ima li u knjižnici časopis u kojem je objavljen određeni članak, pa ćemo katalog pretražiti prema naslovu časopisa, pogledati detaljan zapis o časopisu i provjeriti ima li knjižnica u fondu baš onaj volumen i broj (svezak i svešćić) koji trebamo.
Psihologijski časopisi
Psihologijski instrumenti
Ilustracije
