Inoformacije možemo pronaći:
- u knjižnicama
- na Internetu
- u informacijskim centrima
- u statističkim zavodima
- pri udrugama i ustanovama
- od nastavnika i kolega
Psiholozi koriste Internet za:
- Pronalaženje informacija u knjigama i člancima, bazama podataka, bibliografijama, knjižničnim katalozima, ...
- Pronalaženje potrebnih materijala i alata - npr. psihometrijski testovi (instrumenti), bilješke s predavanja, materijali za istraživanja, softver, ..
- Kontaktiranje ljudi i organizacija - npr. profesionalne udruge, sveučilišta sa studijem psihologije, istraživački instituti, konferencije, diskusijske grupe, ...
- Eksperimentiranje
Da bismo si stvorili neki red među raznolikim izvorima informacija dostupnim za neko područje, pomažemo si podjelama ili klasifikacijama.
Članak koji može pomoći pri stvaranju takvog reda:
Toth, T (2002). Podjela informacija po vrsti na primarne, sekundarne i tercijarne. Preuzeto 9 siječnja 2007. sa stranica Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php.
Informacije se mogu podijeliti na:
- primarne (izvorne) - sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetnička (literalna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu
- sekundarne (uputne) - to su infomacijska pomagala za snalaženje u svijetu informacija, dokumenta i publikacija, te osnovna im je namjena pomoći u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija svih vrsta dokumenata te da služe kao vodič kroz izvore informacija. Oni upućuju korisnika na izvore informacija
- tercijarne (izvedene) - sadrže prvenstveno akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini
Oprez! Moguće su i druge podjele!
Knjige
U obliku knjige objavljeni su različiti izvori informacija. Knjiga može biti:
udžbenik, enciklopedija, rječnik, priručnik - sadrže izvedene informacije
Bibliografske baze podataka
Bibliografije su popisi objavljenih radova. Popis literature s kolegija je također bibliografija. Bibliografije su korisne za pronalaženje članaka objavljenih u časopisima. U bibliografiji je zapisano tko je, koje godine, pod kojim naslovom i u kojoj publikaciji objavio pojedini rad. Osim informacija o člancima objavljenim u časopisima, u bibliografskim bazama nalaze se često i informacije o knjigama, disertacijama, i drugim vrstama djela.
Trebaju biti redovno obnavljane.
Suvremene bibliografije (bibliografske baze podataka) pretražive su na računalu i cjelovit tekst odabranog rada često je dostupan direktno preko sučelja za pretraživanje baze.
Odabrani izvori:
- Ako rad nije dostupan direktno sa sučelja, treba u knjižničnim katalozima provjeriti gdje bi rad mogao biti dostupan. Zanima nas ima li u knjižnici časopis u kojem je objavljen određeni članak, pa ćemo katalog pretražiti prema naslovu časopisa, pogledati detaljan zapis o časopisu i provjeriti ima li knjižnica u fondu baš onaj volumen i broj (svezak i svešćić) koji trebamo.
Psihologijski časopisi
Većina časopisa danas je dostupna u digitalnim obliku. Ponekad je pristup slobodan, no često se plaća. Ono što se plaća, ali je nama dostupno (jer je platilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ili Filozofski fakultet), naći ćete uz pomoć knjižničnih kataloga.
Upozorenje: ne treba se ograničiti samo na časopise u digitalnom obliku (elektroničke časopise). Vrlo vrijedni naslovi iz područja psihologije dostupni su samo u tiskanom obliku na policama knjižnice.
Odabrani izvori:
- Katalog elektroničkih časopisa dostupnih hrvatskoj akademskoj zajednici. Pretražuje se po naslovu ili ISBN-u časopisa a u rezultatima se dobiva lista časopisa na koje imamo pretplatu. Ne zaboravite provjeriti i časopise u tiskanom obliku (na papiru) - prelistajte ih u knjižnici ili potražite u katalogu.
- PSYCLINE - Lokator psihologijskih časopisa. Ovjde možete otkriti koji časopisi postoje za pojedino područje psihologije.
