KOHA
ANALITIKA - SPOREDNE ODREDNICE: Revision 1

700 SPOREDNA ODREDNICA ZA OSOBNA IMENA (R)(P)

  • Ukoliko postoji više od jednog autora koristi se 700, svi osim prvog idu u 700
  • ako publikaciju tretiramo kao anonimnu, svi autori idu u 700 (pa bilo ih i 50)

INDIKATORI:

  • PRVI INDIKATOR - kod nas će biti najčešći indikator 1
    • 0 - Ime (ako autor nema prezime i koristi se samo ime kao jedinstvena odrednica)
    • 1 - Prezime (Prezime, ime)
    • 2 - Obiteljsko ime (npr. kraljevska obitelj - Anžuvinci)
  • DRUGI INDIKATOR -
    • # (ostavlja se prazno - NE PIŠE se znak #)
    • 2 - analitička jedinica (koristi se u slučaju kada publikacija ima rad originalnog autora, ali i rad autora koji priča o originalnom radu prvog autora)
      • npr.: 100 1#$aBouma, Jelle.
      • 245 10$aMarcus Iunius Nypsus :$bFluminis varatio, Limitis repositio : introduction, text and commentary /$cJelle Bouma.
      • 700 12$aNypsus, Marcus Iunius.$tFluminis varatio.$f1993.
      • 700 12$a*Nypsus, Marcus Iunius.$tLimitis repositio.$f1993.

$a osobno ime (prezime i/ili ime) (NR) (O) - upisuje se redoslijedom: Prezime, Ime; ili samo: Ime, ili samo obiteljsko ime: Anžuvinci

    • ako Prezime, Ime - indikator 1; ako samo Ime - indikator 0
    • kao i slova, inicijali, skraćenice, fraze ili brojevi korisšteni umjesto imena,
    • ili pak obiteljsko ime (moramo paziti koji prvi indikator stavljamo (2)).
    • titule i druge riječi pridružene imenu idu u $c,
    • puniji oblik imena ide u $q

$b numeracija (rimski broj) (NR) (P) -

    • koristi se isključivo s prvim indikatorom 0 (tj. uz ime, a ne uz prezime i ime - uz prezime se numeracija stavlja u $c) npr. 0#$aIohannes Paulus$bII,$cpapa

$c titule i druge riječi pridružene imenu (R) (P) -

    • najčešće se koristi za razlikovanje dvaju autora istog imena i prezimena kada se neka njegova razlikovna odrednica upisuje (npr. ml., st., sin, otac, pijanist, ekonomist, fizičar...);
    • koristi se i za: titule (Sir), adresiranje (Gđa...), inicijale akademske titule ili pripadnosti nekoj organizaciji, rimski broj korišten s prezimenom (i prvim indikatorom 1)
    • ako prezime nema ime, ali ima prefiks (npr: 1#$aWalle-Lissnijder,$cvan de) prefiks se stavlja u $c da se ne bi pretraživao kao ime
    • dvije titule za istog autora odvajaju se zarezom u ovom potpolju, osim ako su dvije titule odvojene nekim drugim oznakam, npr. godinom

$d datumi pridodani imenu (NR) (P) - datum rođenja, smrti... - pitanje je što s authority zapisima???

    • u NSK ne koriste skraćenice prije brojaka, već samo brojke (npr. - 1931-2003 - bez interpunkcijskih znakova) mi cemo isto preuzeti tu praksu
    • ako imamo samo godinu rođenja: 1964-

$q puniji oblik imena (NR) (P)

  • potpuniji oblik imena, razriješenje skraćenog oblika koji je u $a -

možda je bitno za bibliografski centar, tj. za authority bazu, nisam uspjela nabasati niti na jedan primjer u NSK

$t naslov djela (NR)(P)

  • koristi se da se označi djelo uz autora
  • npr. 100 1#$aRacine, Jean
  • 245 1#$aFedra /$cJean Racine ; Cid / Pierre Corneille ; Škrtac / Moliere
  • 700 12$aCorneile, Pierre.$tCid
  • 700 2$aMoliere.$tŠkrtac
  • 740 02$aCid / Pierre Corneille
  • 740 02$aŠkrtac / Moliere

$4 kod za vrstu autorstva (R) (P) -

    • odnosi se ponajprije na urednike...
    • kodovi koji povezuju autora s djelom, ako nije primarni autor (npr. prevoditelja, urednika, sakupljača, ilustratora...)
    • postoji potpolje za termin za vrstu autorstva ($e), ali se NSK priklonila ovom rješenju
    • kodovi se vuku iz MARC tablice a koristi ih i NSK - u izvornom, engleskom obliku

REDOSLIJED: $a$b$c$q$d$4 - pitanje je za $4, za kojeg se kaže da se stavlja iza polja o imenu, sumnjam da ćemo ikada
imati tako kompliciranu situaciju - pitanje autoritija!!!! i preuzimanja

710 SPOREDNA KORPORATIVNA ili FORMALNA ODREDNICA - NAZIV INSTITUCIJE (P) (R)

  • ako ima više od jednog korporativnog autora - prvi ide u 110
  • ukoliko je sastanak pododrednica nekom korporativnom tijelo, to bilježimo u $b

INDIKATORI:

  • PRVI INDIKATOR - kod nas će biti najčešći indikator 2
    • 0 - Naziv u inverziji - npr. Ribar Ivo Lola Institut - znači, samo ako je u pitanju ime u inverziji
    • 1 - sjedište (jurisdikcija) (npr. Hrvatska - za službene publikacije)
    • 2 - naziv u pravom redu riječi (npr. Filozofski fakultet (Zagreb))
  • DRUGI INDIKATOR -
    • nedefiniran #
    • 2 - analitička jedinica

$a naziv korporativnog tijela ili naziv unesen pod sjedištem (NR) (O)

    • to se odnosi na naziv korporativnog tijela, npr. $aFilozofski fakultet (Zagreb)
    • sjedište pod kojim se korporativno tijelo vodi, $aGrad Zagreb
    • nadređeno korporativno tijelo (nesamostalno podređeno tijelo ide u $b)
    • ukoliko postoji dopuna (datum (osim datuma održavanja sastanka), sjedište...) ne stavlja se u posebno potpolje, već se stavlja u zagradu bez dodatnih interpunksijckih znakova, npr. $aRade Končar (Tvrtka)

$b nesamostalno podređeno tijelo (ili naziv tijela koje se unosi pod sjedištem) (R) (P)

    • npr. $aFilozofski fakultet (Zagreb)$bOdsjek za romanistiku.$bKnjižnica.$bSjednica.
    • npr. $aGrad Zagreb.$bZavod za katastar.$bOdjel katastarskih poslova.

$c mjesto sastanka (NR)(P)

    • mjesto ili naziv ustanove gdje se je sastanak održavao; više mjesta se odvaja zarezom i piše u jedinstveno potpolje $c (nije ponovljivo polje)
    • npr. $aHrvatsko knjižničarsko društvo$bSkupština$c(Šibenik)
    • u nsk (kao što propisuje i MARC) zagradu stavljaju iza indikatora npr. $n(32) - jel to znači da će se pretraživati po ( ili po 32???

$d datum održavanja sastanka ili potpisivanja ugovora (R)(P)

    • npr. $aHrvatsko knjižničarsko društvo$bSkupština$d(1998 ;$cŠibenik)

$n redni broj sastanka (R)(P)

    • npr. $aHrvatsko knjižničarsko društvo$bSkupština$n(31 ;$d1998 ;$cŠibenik)

sljedeća tri potpolja su u minimalnom zapisu NSK - ali mislim da mi nećemo imati takve primjere
$g - razne informacije
$k - pododrednica za oblik - najčešće za ugovore
$4 - kod za vrstu autorstva

REDOSLIJED: $a$b$n$d$c