Mobile - Settings - Login - Register - Help
Search

Quick jump:  What's new

 
Go to:
 
Weblog: Recent Changes   
in Edukacija korisnika
Newer entries Earlier entries
Pregled e-izvora za društvene znanosti

I. Osnove pretraživanja

  • Oblikovanje informacijskog upita
  • Booleovi operatori
  • Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)
  • Korištenje zagrada i navodnika
  • Pomagala za pretraživanje

II. dostupne zbirke elektroničkih časopisa

Baze cjelovitog teksta (fulltext databases) ili zbirke e-časopisa. Postoje različite vrste takvih zbirki (časopisi mogu biti okupljeni prema različitim kriterijima).

  • Zbirke časopisa pojedinih (ili skupine)izdavača
  • Agregatori
  • Digitalni arhivi
    • JSTOR je multidisciplinarna digitalna arhiva znanstvenih časopisa. Omogućen je pristup zbirkama Arts & Sciences I, Arts & Sciences II, Arts & Sciences III, Arts & Sciences IV, i Arts & Sciences V (629 naslova)
    • Persée je digitalna zbirka francuskih humanističkih časopisa (i manji broj zbornika i nizova knjiga) u otvorenom pristupu. Sadrži i digitalizirana stara godišta ('francuski JSTOR'). Novija godišta (2-5 godina) uglavnom nisu slobodno dostupna.
    • PubMed Central - Slobodno dostupna digitalna arhiva časopisa iz područja biomedicine.
  • Direktoriji časopisa (nacionalni ili međunarodni)
    • CAIRN je zbirka koja sadrži preko 200 francuskih i belgijskih časopisa iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
    • Revues.org zbirka novih godišta društveno-humanističkih časopisa na francuskom jeziku (otvoreno dostupnih i dostupnih uz pretplatu)
    • (CAIRN, Revues.Org i Persee - 3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
    • DOAJ - Directory of Open Access Journals
    • Hrčak je centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima

III. dostupne zbirke elektroničkih knjiga

IV. dostupni sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka.
Mogu biti multidisciplinarne (opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka:

Najvažnija opća bibliografska baza podataka: Current Contents
Specijalizirane bibliografske baze za područje društvenih znanosti:
International Bibliography of the Social Sciences (CSA-Proquest) - nemamo pristup

Citatne baze podataka:

  • Google Scholar
  • Scopus
  • Web of Science (ISI Web of Knowledge) – WOS - obuhvaća proizvode ISI-ja (Institute for Scientific Information - Thomson Reuters):
    • Science Citation Index (SCI)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • Social Sciences Citation Index (SSCI)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXPANDED)
    • Journal Citation Reports (JCR)

V. Referentna literatura online i ostali korisni web-izvori

Online dictionary of the Social Sciences
Companion for Undergraduate Dissertations : Sociology, Anthropology, Politics, Social Policy, Social Work and Criminology

VI. pristup cjelovitim tekstovima

Kako točno utvrditi postoji li neki članak u cjelovitom obliku na internetu? (nakon što smo pronašli točnu referencu)

  1. Katalog elektroničkih časopisa (obavezno - neke zbirke časopisa nisu indeksirane u google-u, znači, moguće je da nešto imamo, ali 'googlanjem' nećemo pronaći)
  2. Google i Google Scholar (upisti točan naslov članka u navodnicima)
  3. Tražilice slobodno dostupnih radova (manji dio OA repozitorija nije pretraživ preko Googlea)
  4. ako nema e-oblika - tiskani oblik
    • Katalozi Knjižnice FF- a - katalog knjiga i časopisa (neki su časopisi dostupni samo u tiskanom obliku!)
    • Katalozi ostalih knjižnica u HR: NSK i Katalog Knjižnica SuZ (testni)
  5. Međuknjižnična posudba

VII. organizacija i čuvanje vlastitih referenci

Alati za okupljanje, čuvanje, organizaciju i korištenje referenci (reference / bibliographic managers):

  • Zotero
  • Mendeley
  • CiteULike
Updated by imelinsc on Apr 12 12:48am
Posted by imelinsc on Mar 26 2:59am
comment - permalink
Pregled e-izvora za filologije

I. dostupne zbirke elektroničkih časopisa

Baze cjelovitog teksta (fulltext databases) ili zbirke e-časopisa. Postoje različite vrste takvih zbirki (časopisi mogu biti okupljeni prema različitim kriterijima).

  • Zbirke časopisa pojedinih (ili skupine)izdavača
  • Agregatori
  • Digitalni arhivi
    • JSTOR je multidisciplinarna digitalna arhiva znanstvenih časopisa. Omogućen je pristup zbirkama Arts & Sciences I, Arts & Sciences II, Arts & Sciences III, Arts & Sciences IV, i Arts & Sciences V (629 naslova)
    • Persée je digitalna zbirka francuskih humanističkih časopisa (i manji broj zbornika i nizova knjiga) u otvorenom pristupu. Sadrži i digitalizirana stara godišta ('francuski JSTOR'). Novija godišta (2-5 godina) uglavnom nisu slobodno dostupna.
    • PubMed Central - Slobodno dostupna digitalna arhiva časopisa iz područja biomedicine.
  • Direktoriji časopisa (nacionalni ili međunarodni)
    • CAIRN je zbirka koja sadrži preko 200 francuskih i belgijskih časopisa iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
    • Revues.org zbirka novih godišta društveno-humanističkih časopisa na francuskom jeziku (otvoreno dostupnih i dostupnih uz pretplatu)
    • (CAIRN, Revues.Org i Persee - 3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
    • DOAJ - Directory of Open Access Journals
    • Hrčak je centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima

II. dostupne zbirke elektroničkih knjiga

III. dostupni sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka.
Mogu biti multidisciplinarne (opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka:

Najvažnija opća bibliografska baza podataka: Current Contents
Specijalizirane bibliografske baze:

Citatne baze podataka:

  • Google Scholar
  • Scopus
  • Web of Science (ISI Web of Knowledge) – WOS - obuhvaća proizvode ISI-ja (Institute for Scientific Information - Thomson Reuters):
    • Science Citation Index (SCI)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • Social Sciences Citation Index (SSCI)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXPANDED)
    • Journal Citation Reports (JCR)

Nacionalne bibliografije

IV. pristup cjelovitim tekstovima

Kako točno utvrditi postoji li neki članak u cjelovitom obliku na internetu? (nakon što smo pronašli točnu referencu)

  1. Katalog elektroničkih časopisa (obavezno - neke zbirke časopisa nisu indeksirane u google-u, znači, moguće je da nešto imamo, ali googlanjem nećemo pronaći)
  2. Google i Google Scholar (upisti točan naslov članka u navodnicima)
  3. Tražilice slobodno dostupnih radova (manji dio OA repozitorija nije pretraživ preko Googlea)
  4. ako nema e-oblika - tiskani oblik
    • Katalozi Knjižnice FF- a - katalog knjiga i časopisa (neki su časopisi dostupni samo u tiskanom obliku!)
    • Katalozi ostalih knjižnica u HR: NSK i Katalog Knjižnica SuZ
  5. Međuknjižnična posudba

V. Korisni izvori za pojedine filologije:

Slavistika

Srbistika

Slovenistika

Ukrajinistika

  • Ізборник - zbirka različitih primarnih izvora vezanih uz povijest Ukrajine od 9. do 18.st.

Klasična filologija

  • L'Année philologique (namamo pristup, ali imamo tiskanu verziju)
  • ITER - Gateway to Middle Ages & Renaissance (nemamo pristup)

Hungarologija

Turkologija

Germanistika

Talijanistika

  • ITALINEMO - Riviste di italianistica nel mondo - indeksira talijanističke časopise objavljene širom svijeta od 2000. nadalje
  • Biblioteca Italiana

Francuski jezik i književnost

  • CAIRN
  • Persée
  • Revues.org (3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
  • FRANTEXT (nemamo pristup) - nekadašnji Trésor de la langue française

Španjolski jezik i hispanske književnosti

Portugalski jezik i književnost

  • PORBASE - Base Nacional de Dados Bibliográficos
  • Redalyc - španjolski, portugalski, latinskoamerički i karipski znanstveni časopisi (besplatni cjeloviti tekstovi)

Rumunjski jezik i književnost

Updated by imelinsc on Apr 12 12:46am
Posted by imelinsc on Sep 21 7:16am
comment - permalink
Osnove pretraživanja bibliografskih baza podataka

Osnove pretraživanja i oblikovanje informacijskog upita

Pretražujemo baze podataka.
Baze podataka sadrže zapise o dokumentima, a tek ponekad i cjelovite dokumente.
Zapisi se sastoje od polja i njihovih vrijednosti.
Npr. vrijednost polja „Autor“ može biti „Umberto Eco“.
Polja za opis dokumenta nazivamo i metapodacima.
Baze podataka koje nalazimo u knjižnicama, obavezno sadrže i polja za bibliografski opis dokumenata, uz ostale vrste polja.

Oblikovanje informacijskog upita

primjer 1: ranokršćanski spomenici

archaeology of early Christianity
early christian art
early christian monuments
early christian iconography
early christian archaeology

"early christian" AND (art OR iconography OR monuments OR archaeology)

primjer 2: "uloga roditelja u ranom odgoju"

“early education”, “early childhood education”
"parent role", "parent involvement", "parent participation"
("early childhood education" OR "early education") AND ("parent role" OR "parent involvement" OR "parent participation")

primjer 3: ovladavanje drugim jezikom

“second language acquisition”, “second language learning” , “second language instruction”

"second language" AND (acquisition OR learning OR instruction)

Pomagala za pretraživanje i pomagala za snalaženje u nazivlju

Tezaurusi (leksikoni) - ERIC, PsycINFO
Kazala (predmetnica - subject terms, deskriptora, autora, publikacija...)

Getty Vocabularies

  • The Art & Architecture Thesaurus (AAT)®
  • The Cultural Objects Name Authority (CONA) ™
  • The Getty Thesaurus of Geographic Names (TGN)®
  • The Union List of Artist Names (ULAN)®

Iconclass

ARTCYCLOPEDIA

Booleovi operatori

Booleove operatore ili logičke veznike (or, and, not) koristimo da bismo povezali odabrane pojmove za pretraživanje kako bismo proširili (or) ili suzili (and, not) pretragu unutar baze podataka, i time pronašli relevantne informacije.

  • OR traži zapise koji sadrže bilo koji od odabranih pojmova. Proširuje pretraživanje.
    • art or iconography
    • acquisition or learning
  • AND traži zapise koji sadrže sve odabrane pojmove. Sužava pretraživanje.
    • art and medieval
    • drama and theatre
  • NOT isključuje zapise koji sadrže odabrani pojam.
    • monuments not cemetery
    • acquisition not instruction

Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)

Koriste se da bismo oblikovali upite s riječima koje sadrže nepoznata slova, višestruke inačice i različite završetke. Znakovi za kračenje i zamjenski znakovi ne mogu se koristiti na početku izraza za pretraživanje.
U većini baza podataka moguće je korištenje znakova na kraju riječi, tako da pretraga obuhvaća sve inačice završetka te riječi. Takvo kraćenje proširuje pretragu. Baze podataka (i tražilice) koriste različite znakove za kraćenje, ali najčešće korišteni znak je asterisk.
Npr. christian* će obuhvatiti: christian ili christians ili christianity...; neurol* će obuhvatiti: neurologic ili neurological ili neurology ili neurologie ili neurologists...
(Kratiti treba pažljivo – kraćenjem nakon premalog broja slova, dobit ćemo irelevantne rezultate. Npr. cat* će obuhvatiti cataclysm, catacomb, catalepsy, catalog...)

U nekim bazama podataka i tražilicama moguće je zamijeniti jedno ili više slova unutar riječi zamjenskim znakom. Zamjenski znak može biti ? ili #.
Znak ? zamjenjuje jedno slovo unutar riječi.
Npr. ne?t će obuhvatiti neat, nest ili next (ali ne i net!).
Znak # zamjenjuje 0 ili 1 slovo unutar riječi.
Npr. colo#r će obuhvatiti color ili colour.

Korištenje zagrada i navodnika

Zagrade nam služe za kontrolu izvršavanja informacijskog upita. Bez zagrada, pretražuju se riječi iz upita redom od lijeva na desno. Zagradama možemo grupirati izraze za pretraživanje.
Opće pretraživanje: dog or cat and show or parade
(U rezultatima ćemo dobiti sve o priredbama s psima ili mačkama, kao i sve o paradama, bez obzira odnose li se na mačke ili pse.)
Fokusirano pretraživanje: (dog or cat) and (show or parade)
(U rezultatima ćemo dobiti sve članke o priredbama ili paradama koje se odnose na pse ili mačke.)
Obuhvaćanjem nekog izraza za pretraživanje koji se sastoji od nekoliko riječi u navodnike, izvršit ćemo pretraživanje i dobiti rezultate koji sadrže traženu frazu upravo u obliku u kojem smo je naveli. Ovo pravilo (u većini baza) ne vrijedi za fraze koje sadrže stop-riječi.

Pretraživanje u općim tražilicama (Google i sl.)

http://libguides.astate.edu/content.php?pid=96424&sid=721988

Updated by imelinsc on Mar 26 3:45am
Posted by imelinsc on Mar 26 3:23am
comment - permalink
Pregled e-izvora za humanistiku

I. Osnove pretraživanja

Pretražujemo baze podataka.
Baze podataka sadrže zapise o dokumentima, a tek ponekad i cjelovite dokumente.
Zapisi se sastoje od polja i njihovih vrijednosti.
Npr. vrijednost polja „Autor“ može biti „Eugene Garfield“.
Polja za opis dokumenta nazivamo i metapodacima.
Baze podataka koje nalazimo u knjižnicama, obavezno sadrže i polja za bibliografski opis dokumenata, uz ostale vrste polja.

Oblikovanje informacijskog upita

“second language acquisition”, “language pedagogy”, 'psycholinguistics', 'psychology'.
koristi se i “second language learning” i “second language instruction”
glottodidactics
"second language" AND (acquisition OR learning OR instruction)

Booleovi operatori

Booleove operatore ili logičke veznike (or, and, not) koristimo da bismo povezali odabrane pojmove za pretraživanje kako bismo proširili (or) ili suzili (and, not) pretragu unutar baze podataka, i time pronašli relevantne informacije.

  • acquisition or learning OR traži zapise koji sadrže bilo koji od odabranih pojmova. Proširuje pretraživanje.
  • acquisition and learning AND traži zapise koji sadrže sve odabrane pojmove. Sužava pretraživanje.
  • acquisition not instruction NOT isključuje zapise koji sadrže odabrani pojam.

Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)

Koriste se da bismo oblikovali upite s riječima koje sadrže nepoznata slova, višestruke inačice i različite završetke. Znakovi za kraćenje i zamjenski znakovi ne mogu se koristiti na početku izraza za pretraživanje.
U većini baza podataka moguće je korištenje znakova na kraju riječi, tako da pretraga obuhvaća sve inačice završetka te riječi. Takvo kraćenje proširuje pretragu. Baze podataka (i tražilice) koriste različite znakove za kraćenje, ali najčešće korišteni znak je asterisk. Npr. neurol* će obuhvatiti: neurologic ili neurological ili neurology ili neurologie ili neurologists...
(Kratiti treba pažljivo – kraćenjem nakon premalog broja slova, dobit ćemo irelevantne rezultate. Npr. cat* će obuhvatiti cataclysm, catacomb, catalepsy, catalog...)

U nekim bazama podataka i tražilicama moguće je zamijeniti jedno ili više slova unutar riječi zamjenskim znakom. Zamjenski znak može biti ? ili #.
Znak ? zamjenjuje jedno slovo unutar riječi.
Npr. ne?t će obuhvatiti neat, nest ili next (ali ne i net!).
Znak # zamjenjuje 0 ili 1 slovo unutar riječi.
Npr. colo#r će obuhvatiti color ili colour.

Korištenje zagrada i navodnika

Zagrade nam služe za kontrolu izvršavanja informacijskog upita. Bez zagrada, pretražuju se riječi iz upita redom od lijeva na desno. Zagradama možemo grupirati izraze za pretraživanje.
Opće pretraživanje: dog or cat and show or parade
(U rezultatima ćemo dobiti sve o priredbama s psima ili mačkama, kao i sve o paradama, bez obzira odnose li se na mačke ili pse.)
Fokusirano pretraživanje: (dog or cat) and (show or parade)
(U rezultatima ćemo dobiti sve članke o priredbama ili paradama koje se odnose na pse ili mačke.)
Obuhvaćanjem nekog izraza za pretraživanje koji se sastoji od nekoliko riječi u navodnike, izvršit ćemo pretraživanje i dobiti rezultate koji sadrže traženu frazu upravo u obliku u kojem smo je naveli. Ovo pravilo (u većini baza) ne vrijedi za fraze koje sadrže stop-riječi.

Pomagala za pretraživanje

Tezaurusi (leksikoni) - ERIC, PsycINFO, SocINDEX
Kazala (predmetnica - subject terms, deskriptora, autora, publikacija...)

II. dostupne zbirke elektroničkih časopisa

Baze cjelovitog teksta (fulltext databases) ili zbirke e-časopisa. Postoje različite vrste takvih zbirki (časopisi mogu biti okupljeni prema različitim kriterijima).

  • Zbirke časopisa pojedinih izdavača
    • Cambridge Journals Online - HSS Collection
    • ScienceDirect (Elsevier)
    • PsycARTICLES
    • Emerald
  • Agregatori
  • Direktoriji časopisa (nacionalni ili međunarodni)
    • HRČAK
    • CAIRN
    • Persée
    • Revues.org (3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
    • DOAJ

III. dostupne zbirke elektroničkih knjiga

IV. digitalne zbirke, portali...

Multidisciplinarni:

Filozofija

PhilPapers

Povijest

V. dostupni sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka.
Mogu biti multidisciplinarne (opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka:

Najvažnija opća bibliografska baza podataka: Current Contents
Specijalizirane bibliografske baze za područje humanistike:

Filozofija

Povijest

Povijest umjetnosti

Arheologija

Citatne baze podataka:

  • Google Scholar
  • Scopus
  • Web of Science (ISI Web of Knowledge) – WOS - obuhvaća proizvode ISI-ja (Institute for Scientific Information - Thomson Reuters):
    • Science Citation Index (SCI)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • Social Sciences Citation Index (SSCI)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXPANDED)
    • Journal Citation Reports (JCR)

VI. pristup cjelovitim tekstovima

Kako točno utvrditi postoji li neki članak u cjelovitom obliku na internetu? (nakon što smo pronašli točnu referencu)

  1. Katalog elektroničkih časopisa (obavezno - neke zbirke časopisa nisu indeksirane u google-u, znači, moguće je da nešto imamo, ali googlanjem nećemo pronaći)
  2. Google i Google Scholar (upisti točan naslov članka u navodnicima)
  3. Tražilice slobodno dostupnih radova (manji dio OA repozitorija nije pretraživ preko Googlea)
  4. ako nema e-oblika - tiskani oblik
    • Katalozi Knjižnice FF- a - katalog knjiga i časopisa (neki su časopisi dostupni samo u tiskanom obliku!)
    • Katalozi ostalih knjižnica u HR: NSK i Katalog Knjižnica SuZ (testni)
  5. Međuknjižnična posudba

VII. organizacija i čuvanje vlastitih referenci

Alati za okupljanje, čuvanje, organizaciju i korištenje referenci (reference / bibliographic managers):

    * Zotero
    * Mendeley
    * CiteULike

VII. Kategorizacija časopisa i vrednovanje znanstvenika

Nacionalno vijeće za znanost - Pravilnici

Posted by imelinsc on Mar 26 3:00am
comment - permalink
Pregled e-izvora za humanistiku (knjižničari)

Page renamed to Pregled e-izvora za humanistiku

Updated by imelinsc on Mar 23 3:47am
Posted by imelinsc on Sep 29 4:00am
comment - permalink
Raspored edukacija u šk.god.2011/12

23.3.2012., 13-14.30h - Pregled elektroničkih izvora (za knjižničare)

27.3.2012., 10-12h - Pregled korisnih elektroničkih izvora za filologe (za znanstveno-nastavno osoblje)

29.3.2012., 10-12h - Pregled korisnih elektroničkih izvora za humaniste (za znanstveno-nastavno osoblje)

10.4.2012., 10-12h - Elektronički časopisi (za znanstveno-nastavno osoblje)

12.4.2012., 10-12h - Pregled korisnih elektroničkih izvora za društvene znanosti (za znanstveno-nastavno osoblje)

13.4.2012., 10-12h - Repozitorij ustanove i otvoreni pristup znanstvenim radovima (za znanstveno-nastavno osoblje)

18.4.2012., 14-16h - Organiziranje vlastite bibliografije (Zotero) (za znanstveno-nastavno osoblje)

27.4.2012., 10-12h - Utvrđivanje citiranosti znanstvenika i ugleda časopisa (za znanstveno-nastavno osoblje)

4.5.2012., 13-15h - Elektroničke knjige (za znanstveno-nastavno osoblje)

Updated by imelinsc on Mar 12 3:40am
Posted by imelinsc on Mar 12 3:40am
comment - permalink
Pregled e-izvora za povijest umjetnosti

Prvi dio: Osnove pretraživanja i oblikovanje informacijskog upita

Pretražujemo baze podataka.
Baze podataka sadrže zapise o dokumentima, a tek ponekad i cjelovite dokumente.
Zapisi se sastoje od polja i njihovih vrijednosti.
Npr. vrijednost polja „Autor“ može biti „Eugene Garfield“.
Polja za opis dokumenta nazivamo i metapodacima.
Baze podataka koje nalazimo u knjižnicama, obavezno sadrže i polja za bibliografski opis dokumenata, uz ostale vrste polja.

Oblikovanje informacijskog upita

ranokršćanska arheologija, umjetnost, ikonografija, spomenici

archaeology of early Christianity
early christian art
early christian monuments
early christian iconography
early christian archaeology

"early christian" AND (art OR iconography OR monuments OR archaeology)

Pomagala za snalaženje u nazivlju

Getty Vocabularies

  • The Art & Architecture Thesaurus (AAT)®
  • The Cultural Objects Name Authority (CONA) ™
  • The Getty Thesaurus of Geographic Names (TGN)®
  • The Union List of Artist Names (ULAN)®

Iconclass

ARTCYCLOPEDIA

Booleovi operatori

Booleove operatore ili logičke veznike (or, and, not) koristimo da bismo povezali odabrane pojmove za pretraživanje kako bismo proširili (or) ili suzili (and, not) pretragu unutar baze podataka, i time pronašli relevantne informacije.

  • art or iconography OR traži zapise koji sadrže bilo koji od odabranih pojmova. Proširuje pretraživanje.
  • art and architecture AND traži zapise koji sadrže sve odabrane pojmove. Sužava pretraživanje.
  • monuments not cemetery NOT isključuje zapise koji sadrže odabrani pojam.

Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)

Koriste se da bismo oblikovali upite s riječima koje sadrže nepoznata slova, višestruke inačice i različite završetke. Znakovi za kračenje i zamjenski znakovi ne mogu se koristiti na početku izraza za pretraživanje.
U većini baza podataka moguće je korištenje znakova na kraju riječi, tako da pretraga obuhvaća sve inačice završetka te riječi. Takvo kraćenje proširuje pretragu. Baze podataka (i tražilice) koriste različite znakove za kraćenje, ali najčešće korišteni znak je asterisk ().
Npr. christian će obuhvatiti: christian ili christians ili christianity...
(Kratiti treba pažljivo – kraćenjem nakon premalog broja slova, dobit ćemo irelevantne rezultate. Npr. cat* će obuhvatiti cataclysm, catacomb, catalepsy, catalog...)

U nekim bazama podataka i tražilicama moguće je zamijeniti jedno ili više slova unutar riječi zamjenskim znakom. Zamjenski znak može biti ? ili #.
Znak ? zamjenjuje jedno slovo unutar riječi.
Npr. ne?t će obuhvatiti neat, nest ili next (ali ne i net!).
Znak # zamjenjuje 0 ili 1 slovo unutar riječi.
Npr. colo#r će obuhvatiti color ili colour.

Korištenje zagrada i navodnika

Zagrade nam služe za kontrolu izvršavanja informacijskog upita. Bez zagrada, pretražuju se riječi iz upita redom od lijeva na desno. Zagradama možemo grupirati izraze za pretraživanje.
Opće pretraživanje: dog or cat and show or parade
(U rezultatima ćemo dobiti sve o priredbama s psima ili mačkama, kao i sve o paradama, bez obzira odnose li se na mačke ili pse.)
Fokusirano pretraživanje: (dog or cat) and (show or parade)
(U rezultatima ćemo dobiti sve članke o priredbama ili paradama koje se odnose na pse ili mačke.)
Obuhvaćanjem nekog izraza za pretraživanje koji se sastoji od nekoliko riječi u navodnike, izvršit ćemo pretraživanje i dobiti rezultate koji sadrže traženu frazu upravo u obliku u kojem smo je naveli. Ovo pravilo (u većini baza) ne vrijedi za fraze koje sadrže stop-riječi.

Drugi dio: dostupni sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka
Mogu biti multidisciplinarne(opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka

Specijalizirane bibliografske baze za područje povijesti umjetnosti:

Citatne baze podataka

Google Scholar
Web of Science (ISI Web of Knowledge) – WOS - obuhvaća proizvode ISI-ja (Institute for Scientific Information - Thomson Reuters):

  • Science Citation Index (SCI)
  • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
  • Social Sciences Citation Index (SSCI)
  • Science Citation Index Expanded (SCI-EXPANDED)
  • Journal Citation Reports (JCR)

Treći dio: dostupne zbirke elektroničkih časopisa, knjiga, slika, podataka

Zbirke e-časopisa

  • Project MUSE
  • JSTOR
  • Persee
  • Academic Search Complete
  • HRČAK, CAIRN
  • DOAJ
  • Zbirke pojedinih izdavača (ScienceDirect, Cambridge Online)

Zbirke e-knjiga

Zbirke slika i podataka o umjetničkim djelima

Četvrti dio: organizacija i čuvanje vlastitih referenci

Alati za okupljanje, čuvanje, organizaciju i korištenje referenci (reference / bibliographic managers):

  • Zotero
  • Mendeley
  • CiteULike
Updated by imelinsc on Nov 3 6:25am
Posted by imelinsc on Nov 3 3:33am
comment - permalink
Pregled e-izvora za pedagogiju

I. Zbirke elektroničkih časopisa

Baze cjelovitog teksta (fulltext databases) ili zbirke e-časopisa. Postoje različite vrste takvih zbirki (časopisi mogu biti okupljeni prema različitim kriterijima).

  • Zbirke časopisa pojedinih izdavača
    • Cambridge Journals Online - HSS Collection
    • ScienceDirect (Elsevier)
    • PsycARTICLES
    • Emerald
  • Agregatori
  • Direktoriji časopisa (nacionalni ili međunarodni)
    • HRČAK
    • DOAJ

II. Zbirke elektroničkih knjiga

III. Sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka.
Mogu biti multidisciplinarne (opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka:

Specijalizirane bibliografske baze za područje društvenih znanosti:

Citatne baze podataka:

  • Google Scholar

IV. Osnove pretraživanja baza podataka

Pretražujemo baze podataka.
Baze podataka sadrže zapise o dokumentima, a tek ponekad i cjelovite dokumente.
Zapisi se sastoje od polja i njihovih vrijednosti.
Npr. vrijednost polja „Autor“ može biti „Eugene Garfield“.
Polja za opis dokumenta nazivamo i metapodacima.
Baze podataka koje nalazimo u knjižnicama, obavezno sadrže i polja za bibliografski opis dokumenata, uz ostale vrste polja.

Oblikovanje informacijskog upita

primjer: "uloga roditelja u ranom odgoju"

“early education”, “early childhood education”
"parent role", "parent involvement", "parent participation"
"early childhood education" AND ("parent role" OR "parent involvement" OR "parent participation")

Booleovi operatori

Booleove operatore ili logičke veznike (or, and, not) koristimo da bismo povezali odabrane pojmove za pretraživanje kako bismo proširili (or) ili suzili (and, not) pretragu unutar baze podataka, i time pronašli relevantne informacije.

  • acquisition or learning OR traži zapise koji sadrže bilo koji od odabranih pojmova. Proširuje pretraživanje.
  • acquisition and learning AND traži zapise koji sadrže sve odabrane pojmove. Sužava pretraživanje.
  • acquisition not instruction NOT isključuje zapise koji sadrže odabrani pojam.

Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)

Koriste se da bismo oblikovali upite s riječima koje sadrže nepoznata slova, višestruke inačice i različite završetke. Znakovi za kraćenje i zamjenski znakovi ne mogu se koristiti na početku izraza za pretraživanje.
U većini baza podataka moguće je korištenje znakova na kraju riječi, tako da pretraga obuhvaća sve inačice završetka te riječi. Takvo kraćenje proširuje pretragu. Baze podataka (i tražilice) koriste različite znakove za kraćenje, ali najčešće korišteni znak je asterisk ().
Npr. neurol će obuhvatiti: neurologic ili neurological ili neurology ili neurologie ili neurologists...
(Kratiti treba pažljivo – kraćenjem nakon premalog broja slova, dobit ćemo irelevantne rezultate. Npr. cat* će obuhvatiti cataclysm, catacomb, catalepsy, catalog...)

U nekim bazama podataka i tražilicama moguće je zamijeniti jedno ili više slova unutar riječi zamjenskim znakom. Zamjenski znak može biti ? ili #.
Znak ? zamjenjuje jedno slovo unutar riječi.
Npr. ne?t će obuhvatiti neat, nest ili next (ali ne i net!).
Znak # zamjenjuje 0 ili 1 slovo unutar riječi.
Npr. colo#r će obuhvatiti color ili colour.

Korištenje zagrada i navodnika

Zagrade nam služe za kontrolu izvršavanja informacijskog upita. Bez zagrada, pretražuju se riječi iz upita redom od lijeva na desno. Zagradama možemo grupirati izraze za pretraživanje.
Opće pretraživanje: dog or cat and show or parade
(U rezultatima ćemo dobiti sve o priredbama s psima ili mačkama, kao i sve o paradama, bez obzira odnose li se na mačke ili pse.)
Fokusirano pretraživanje: (dog or cat) and (show or parade)
(U rezultatima ćemo dobiti sve članke o priredbama ili paradama koje se odnose na pse ili mačke.)
Obuhvaćanjem nekog izraza za pretraživanje koji se sastoji od nekoliko riječi u navodnike, izvršit ćemo pretraživanje i dobiti rezultate koji sadrže traženu frazu upravo u obliku u kojem smo je naveli. Ovo pravilo (u većini baza) ne vrijedi za fraze koje sadrže stop-riječi.

Pomagala za pretraživanje

Tezaurusi (leksikoni) - ERIC, PsycINFO
Kazala (predmetnica - subject terms, deskriptora, autora, publikacija...)

V. Pristup cjelovitim tekstovima

Kako točno utvrditi postoji li neki članak u cjelovitom obliku na internetu? (nakon što smo pronašli točnu referencu)

  1. Katalog elektroničkih časopisa (obavezno - neke zbirke časopisa nisu indeksirane u google-u, znači, moguće je da nešto imamo, ali googlanjem nećemo pronaći)
  2. Google i Google Scholar (upisti točan naslov članka u navodnicima)
  3. Tražilice slobodno dostupnih radova (manji dio OA repozitorija nije pretraživ preko Googlea)
  4. ako nema e-oblika - tiskani oblik
    • Katalozi Knjižnice FF- a - katalog knjiga i časopisa (neki su časopisi dostupni samo u tiskanom obliku!)
    • Katalozi ostalih knjižnica u HR: NSK i Katalog Knjižnica SuZ (testni)
  5. Međuknjižnična posudba

VI. Organizacija i čuvanje vlastitih referenci

Alati za okupljanje, čuvanje, organizaciju i korištenje referenci (reference / bibliographic managers):

    * Zotero
    * Mendeley
    * CiteULike

Updated by imelinsc on Oct 19 11:56pm
Posted by imelinsc on Oct 19 10:02pm
comment - permalink
Pregled e-izvora za filologije (knjižničari)

Page renamed to Pregled e-izvora za filologije

Updated by imelinsc on Oct 7 3:49am
Posted by imelinsc on Sep 22 6:54am
comment - permalink
Pregled e-izvora za društvene znanosti (knjižničari)

Page renamed to Pregled e-izvora za društvene znanosti

Updated by imelinsc on Sep 29 3:44am
Posted by imelinsc on Sep 27 2:10am
comment - permalink
Newer entries Earlier entries
Weblog Navigation
Loading...
Weblog Archives
  • Loading...