Edukacija korisnika
Pregled e-izvora za filologije: Revision 2

I. dostupne zbirke elektroničkih časopisa

Baze cjelovitog teksta (fulltext databases) ili zbirke e-časopisa. Postoje različite vrste takvih zbirki (časopisi mogu biti okupljeni prema različitim kriterijima).

  • Zbirke časopisa pojedinih izdavača
    • Cambridge Journals Online - HSS Collection
    • ScienceDirect (Elsevier)
    • PsycARTICLES
    • Emerald
  • Agregatori
  • Direktoriji časopisa (nacionalni ili međunarodni)
    • HRČAK
    • CAIRN
    • Persée
    • Revues.org (3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
    • DOAJ

II. dostupne zbirke elektroničkih knjiga

III. dostupni sekundarni izvori informacija

Bibliografske i citatne baze podataka.
Mogu biti multidisciplinarne (opće) ili specijalizirane za jedno područje znanosti.
Različite baze podataka mogu biti ponuđene na različitim sučeljima za pretraživanje.

Bibliografske baze podataka:

Najvažnija opća bibliografska baza podataka: Current Contents
Specijalizirane bibliografske baze:

  • LLBA Linguistics & Language Behavior Abstracts (nemamo pristup)
  • MLA International Bibliography (nemamo pristup) - književnost, jezik, lingvistika, folklor, književna teorija i krtitika, izvedbene umjetnosti, tiskarstvo i izdavaštvo, retorika, podučavanje jezika
  • Francis (nemamo pristup) - humanistika i društvene znanosti, naglasak na europskoj literaturi (1984-danas)

Citatne baze podataka:

  • Google Scholar
  • Scopus (trenutno nemamo pristup)
  • Web of Science (ISI Web of Knowledge) – WOS - obuhvaća proizvode ISI-ja (Institute for Scientific Information - Thomson Reuters):
    • Science Citation Index (SCI)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • Social Sciences Citation Index (SSCI)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXPANDED)
    • Journal Citation Reports (JCR)

Nacionalne bibliografije

IV. pristup cjelovitim tekstovima

Kako točno utvrditi postoji li neki članak u cjelovitom obliku na internetu? (nakon što smo pronašli točnu referencu)

  1. Katalog elektroničkih časopisa (obavezno - neke zbirke časopisa nisu indeksirane u google-u, znači, moguće je da nešto imamo, ali googlanjem nećemo pronaći)
  2. Google i Google Scholar (upisti točan naslov članka u navodnicima)
  3. Tražilice slobodno dostupnih radova (manji dio OA repozitorija nije pretraživ preko Googlea)
  4. ako nema e-oblika - tiskani oblik
    • Katalozi Knjižnice FF- a - katalog knjiga i časopisa (neki su časopisi dostupni samo u tiskanom obliku!)
    • Katalozi ostalih knjižnica u HR: NSK i Katalog Knjižnica SuZ (testni)
  5. Međuknjižnična posudba

V. Korisni izvori za pojedine filologije:

Srbistika

Slovenistika

Ukrajinistika

  • Ізборник - zbirka različitih primarnih izvora vezanih uz povijest Ukrajine od 9. do 18.st.

Klasična filologija

  • L'Année philologique (namamo pristup, ali imamo tiskanu verziju)
  • ITER - Gateway to Middle Ages & Renaissance (nemamo pristup)

Hungarologija

Turkologija

Germanistika

Talijanistika

  • ITALINEMO - Riviste di italianistica nel mondo - indeksira talijanističke časopise objavljene širom svijeta od 2000. nadalje
  • Biblioteca Italiana

Francuski jezik i književnost

  • CAIRN
  • Persée
  • Revues.org (3 različite zbirke francuskih časopisa, svaka pokriva drukčiji skup časopisa i različite vremenske raspone s različitim obuhvatom cjelovitih tekstova)
  • FRANTEXT (nemamo pristup) - nekadašnji Trésor de la langue française

Španjolski jezik i hispanske književnosti

Portugalski jezik i književnost

  • PORBASE - Base Nacional de Dados Bibliográficos
  • Redalyc - španjolski, portugalski, latinskoamerički i karipski znanstveni časopisi (besplatni cjeloviti tekstovi)

Rumunjski jezik i književnost

VI. Osnove pretraživanja

Pretražujemo baze podataka.
Baze podataka sadrže zapise o dokumentima, a tek ponekad i cjelovite dokumente.
Zapisi se sastoje od polja i njihovih vrijednosti.
Npr. vrijednost polja „Autor“ može biti „Eugene Garfield“.
Polja za opis dokumenta nazivamo i metapodacima.
Baze podataka koje nalazimo u knjižnicama, obavezno sadrže i polja za bibliografski opis dokumenata, uz ostale vrste polja.

Oblikovanje informacijskog upita

“second language acquisition”, “language pedagogy”, 'psycholinguistics', 'psychology'.
koristi se i “second language learning” i “second language instruction”
glottodidactics
"second language" AND (acquisition OR learning OR instruction)

Booleovi operatori

Booleove operatore ili logičke veznike (or, and, not) koristimo da bismo povezali odabrane pojmove za pretraživanje kako bismo proširili (or) ili suzili (and, not) pretragu unutar baze podataka, i time pronašli relevantne informacije.

  • acquisition or learning OR traži zapise koji sadrže bilo koji od odabranih pojmova. Proširuje pretraživanje.
  • acquisition and learning AND traži zapise koji sadrže sve odabrane pojmove. Sužava pretraživanje.
  • acquisition not instruction NOT isključuje zapise koji sadrže odabrani pojam.

Kraćenje i zamjenski znakovi (wild cards)

Koriste se da bismo oblikovali upite s riječima koje sadrže nepoznata slova, višestruke inačice i različite završetke. Znakovi za kraćenje i zamjenski znakovi ne mogu se koristiti na početku izraza za pretraživanje.
U većini baza podataka moguće je korištenje znakova na kraju riječi, tako da pretraga obuhvaća sve inačice završetka te riječi. Takvo kraćenje proširuje pretragu. Baze podataka (i tražilice) koriste različite znakove za kraćenje, ali najčešće korišteni znak je asterisk ().
Npr. neurol će obuhvatiti: neurologic ili neurological ili neurology ili neurologie ili neurologists...
(Kratiti treba pažljivo – kraćenjem nakon premalog broja slova, dobit ćemo irelevantne rezultate. Npr. cat* će obuhvatiti cataclysm, catacomb, catalepsy, catalog...)

U nekim bazama podataka i tražilicama moguće je zamijeniti jedno ili više slova unutar riječi zamjenskim znakom. Zamjenski znak može biti ? ili #.
Znak ? zamjenjuje jedno slovo unutar riječi.
Npr. ne?t će obuhvatiti neat, nest ili next (ali ne i net!).
Znak # zamjenjuje 0 ili 1 slovo unutar riječi.
Npr. colo#r će obuhvatiti color ili colour.

Korištenje zagrada i navodnika

Zagrade nam služe za kontrolu izvršavanja informacijskog upita. Bez zagrada, pretražuju se riječi iz upita redom od lijeva na desno. Zagradama možemo grupirati izraze za pretraživanje.
Opće pretraživanje: dog or cat and show or parade
(U rezultatima ćemo dobiti sve o priredbama s psima ili mačkama, kao i sve o paradama, bez obzira odnose li se na mačke ili pse.)
Fokusirano pretraživanje: (dog or cat) and (show or parade)
(U rezultatima ćemo dobiti sve članke o priredbama ili paradama koje se odnose na pse ili mačke.)
Obuhvaćanjem nekog izraza za pretraživanje koji se sastoji od nekoliko riječi u navodnike, izvršit ćemo pretraživanje i dobiti rezultate koji sadrže traženu frazu upravo u obliku u kojem smo je naveli. Ovo pravilo (u većini baza) ne vrijedi za fraze koje sadrže stop-riječi.

Pomagala za pretraživanje

Tezaurusi (leksikoni)
Kazala (predmetnica - subject terms, deskriptora, autora, publikacija...)