Quick jump:  What's new

 
Go to:
 
Weblog: Recent Changes   
in DARHIV - digitalni arhiv Filozofskog fakulteta
Metapodaci

Polja u Darhivu

Popis korištenih metapodataka s nazivima polja u kofiguracijskog datoteci Eprintsa (eprints_fields.pl):

EPrints konfiguracijska datoteka 'eprints3/archives/ARCHIVE_ID/cfg/cfg.d/eprint_fields.pl' :

Upute za dodavanje novog polja:

Sučelja za unos podataka

Popis polja korištenih na sučelju za editiranje, za svaku pojedinu vrstu građe (item_type):

Upute za definiranje sučelja za unos pojedine vrste građe (workflow):

Vrste građe u Darhivu (item_type)

(EPrint tipovi, tipovi dokumenata)

  1. Knjiga (vrste knjiga: monografija, bibliografija, enciklopedija, adresar, rječnik, zbornik, priručnik, ostalo)
  2. Poglavlje u knjizi (uključujući radove iz zbornika koji nisu zbornici radova sa skupa)
  3. Nastavni materijal
  4. Zbornik radova sa skupa
  5. Rad sa skupa
  6. Prezentacija (vrste: pozvano predavanje, predavanje, demonstracija, radionica, poster, ostalo)
  7. Izvještaj
  8. Preprint/rukopis
  9. Rad u časopisu (Online/nepaginiran) (vrsta: članak, kongresno priopćenje, pismo, prethodno priopćenje, bibliografija, novost, osvrt, komentar, prikaz, izvješće urednika, ostalo)
  10. Rad u časopisu (paginiran) (vrsta: članak, kongresno priopćenje, pismo, prethodno priopćenje, bibliografija, novost, osvrt, komentar, prikaz, izvješće urednika, ostalo)
  11. Članak u novinama (Online/nepaginiran)
  12. Članak u novinama (paginiran)
  13. Projektna dokumentacija
  14. Diplomski rad
  15. Teza/disertacija (vrste: magistarski, doktorski i specijalistički rad)
  16. Syllabi
  17. Studentski rad
  18. Ostalo

EPrints konfiguracijska datoteka 'eprints3/archives/ARCHIVE_ID/cfg/namedsets/eprint' - eprint

comment - permalink
DARHIV - digitalni arhiv Filozofskog fakulteta
http://darhiv.ffzg.hr

Dokumenti i konfiguracijske datoteke Darhiva

Radni materijali

Suradnja

Prezentacije, tekstovi...

O elektroničkim ocjenskim radovima

comment - permalink
HR arhivi i projekti

Popis projekata:

comment - permalink
TODO
  • Omogućiti unos ostalih vrsta radova, osim diplomskih
  • Za svaku vrstu rada odrediti potrebna polja metapodataka
  • Pregledati sve forme za unos, ispraviti greške
  • Napisati primjere za svako polje
  • Odabrati klasifikacije/tezauruse/štoveć za browse
  • Unijeti bar 100-200 radova, zatim se krenuti na promociju
  • (za početak, radove koji su već samo-arhivirani, uz dozvolu autora; radove FF autora iz hrčka)
  • instalirati softverski dodatak za statistiku (omogućuje praćenje statistike pristupa za čitav arhiv i za svaki pojedinačni eprint): Tasmania Statistics Software
    • (primjer - statistika pristupa jednom radu iz DLIST-a)

Ispraviti:

  • polje za odsjek mora biti ponovljivo

Problem:

  • samo jedno polje za afilijaciju (ustanovu)
  • autorska polja i polje afilijacije nisu povezani (ne zna se kojem autoru pripada afilijacija)
  • treba vidjeti da li verzija 3 rješava taj problem

Suranja:

pogledati: http://elisdocs.rclis.org/guidelines/documents.html !!!

comment - permalink
Digitalni arhiv Knjižnice Filozofskog fakulteta
comment - permalink
ocjenski
comment - permalink
Kolokvij na IRB-u

utorak, 27.3., 14h, 1. krilo

Sažetak:

VELIKO PROLJETNO SPREMANJE :
KAKO POSPREMITI RADOVE NASTALE U VAŠOJ AKADEMSKOJ USTANOVI?

Tamara Krajna, Knjižnica fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb
Lea Pulišelić, Središnja medicinska knjižnica, Zagreb
Marijana Glavica i Iva Melinščak Zlodi, Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

O otvorenim arhivima ili repozitorijima počelo se govoriti 2002. godine, nakon što su u Budimpeštanskoj inicijativi za otvoreni pristup prepoznati kao jedan od putova za postizanje otvorenog pristupa svim objavljenim rezultatima znanstvenih istraživanja. Tada je započeo trend izgradnje digitalnih otvorenih arhiva pri sveučilištima i znanstvenim institutima. Takvi arhivi imaju namjeru prikupiti sve rezultate znanstvenog rada nastale u okviru ustanove, te svjedoče o njenoj kvaliteti i produktivnosti. Stvaraju ih i održavaju uglavnom knjižničari, a radove u najboljem slučaju pohranjuju sami autori. Sve više se ustanova danas odlučuje na to da svoje djelatnike obveže na pohranjivanje svih objavljenih radova.
Prema Direktoriju otvorenih repozitorija (The Directory of Open Access Repositories - OpenDOAR) te Registru otvorenih repozitorija (Registry of Open Access Repositories - ROAR), u svijetu je danas preko 850 otvorenih arhiva, i večinu čine upravo institiucijski repozitoriji. Najveći broj nalazimo u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
U Hrvatskoj su do sada izgrađena tri repozitorija:
 FSB zbirka doktorskih radova (http://www.fsb.hr/library/search.php),
 Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (http://medlib.mef.hr/) te
 DARHIV - Digitalni arhiv Filozofskog fakulteta (http://darhiv.ffzg.hr/).
Na kolokviju će se opisati i usporediti okolnosti u kojima su nastali, njihove svrhe, te iskustva stečena pri implementaciji i održavanju (u područjima softverskih rješenja, izgradnje metapodatkovnih shema, autorskih prava, suradnje s autorima i upravama ustanova, korištenosti i dr.)
.


Lea Pulišelić:
Institucijski elektronički repozitorij može biti bilo koja zbirka digitalne građe koju posjeduje, kontrolira ili diseminira određena institucija ili više njih, neovisno o svrsi ili podrijetlu. No institucijski repozitoriji najčešće su elektronički arhivi intelektualnih proizvoda zaposlenika fakulteta i sveučilišta, znanstvenika i studenata čiji je sadržaj dostupan korisnicima unutar i izvan sveučilišta. Osnovna obilježja institucijskih repozitorija su:

  • pripadnost instituciji;
  • znanstveno-obrazovni sadržaj
  • kumulativnost i stalnost;
  • otvorenost i interoperabilnost.

U izgradnji institucijskih elektroničkih repozitorija svoj interes pronalaze autori, povećavajući dostupnost i vidljivost vlastite znanstvene produkcije, ali i matične ustanove, predstavljajući na ovaj način svoj rad pred tijelima koja ih financijski podupiru i pred znanstvenom javnošću. Prikupljanje i potpora prijenosu znanja temeljna je zadaća svake knjižnice. Aktivnim sudjelovanjem u izgradnji i upravljanju institucijskim elektroničkim arhivima, knjižnice dodaju novu vrijednost svojoj ulozi prikupljanja, obradbe i čuvanja objavljenih spoznaja.

Crow, R. The Case for Institutional Repositories: A SPARC Position Paper. 2002. URL: http://www.arl.org/sparc/IR/ir.html
http://www.arl.org/sparc/bm~doc/ir_final_release_102.pdf

Što su to institucijski repozitoriji (IR)?
Elektronički arhivi intelektualnih proizvoda zaposlenika fakulteta i sveučilišta, znanstvenika i studenata čiji je sadržaj dostupan korisnicima unutar i izvan sveučilišta.

Osnovna obilježja institucijskih repozitorija su:

  • pripadnost određenoj instituciji,
  • znanstveno-obrazovni sadržaj,
  • kumulativnost i stalnost,
  • otvorenost i interoperabilnost

Važnost IR?
U izgradnji institucijskih elektroničkih repozitorija svoj interes pronalaze:

  • autori, povećavajući dostupnost i vidljivost vlastite znanstvene produkcije,
  • ustanove, predstavljajući svoj rad pred tijelima koja ih financijski podupiru i pred znanstvenom javnošću.

Izvadak iz dokumenta MZOŠ-a Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. - 2010.
…znanstveno-tehnologijski sustav koji se financira iz javnih sredstava, mora za javnost biti otvoren…Rezultati istraživanja i razvoja financirani iz javnih sredstava moraju biti dostupni javnosti u obliku otvorenih publikacija ili otvorenog pristupa bazama podataka…


FSB zbirka doktorskih radova
Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
DARHIV - Digitalni arhiv Filozofskog fakulteta


Zajednički uvod:
Početak stvaranja IR - nakon BOAI (2002.)

The Directory of Open Access Repositories - OpenDOAR:
852 repozitorija u ožujku (675 institucijskih)
Registry of Open Access Repositories - ROAR:
855 repozitorija (438 inst)

ROARMAP
http://www.eprints.org/
SPARC-IR: An online discussion list on institutional repositories. Subscribers can use the moderated email list to ask questions, share best practices, and debate relevant issues.

nešto o:
tehnicke detalje
vrstu gradje
pitanja i probleme oko sakupljanja gradje (autorska prava, komunikacija s korisnicima/autorima i casopisima...)
specificnosti svakog repozitorija,
kakvo je danas stanje,
kakvo je koristenje,
kakvi su planovi za daljnji razvoj...

Pri izgradnji institucijskog digitalnog arhiva, između ostalog, potrebno je:

 * odabrati softver,
 * definirati model metapodataka,
 * izabrati tipove dokumenata koji će se prikupljati,
 * razriješiti pitanja autorskih prava.

Autorska prava i studentski radovi

Kako ćemo na Filozofskom fakultetu prvo početi s prikupljanjem diplomskih radova, zanimala nas je i regulacija autorskih prava vezanih uz diplomske, magistarske i doktorske radove. Pregledom relevantnih dokumenta ustanovljeno je da nema naznaka o tome da bi autorsko pravo pripadalo ikome drugome do autoru teksta (studentu). Osim obveze dostavljanja rada u određenom broju primjeraka, nikakve druge obveze studenta se ne spominju, pa će eventualnu obvezu pohranjivanja u elektroničkom obliku i osiguravanja javne dostupnosti trebati naknadno formulirati.

ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

comment - permalink
Ideje

Osigurati potporu, pronaći suradnike među znanstvenicima na FF-u

Pregledala sam stranice odsjeka i osobne stranice djelatnika, da bih pronašla one koji već samoarhiviraju.

ARH: Igor Karavanić - http://www.ffzg.hr/arheo/prap/index_IK.htm
KLAFIL: Neven Jovanović - http://www.ffzg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php?id=neven_jovanovic
LING: Marko Tadić - http://www.hnk.ffzg.hr/mt
PUM: Dragan Damjanović - http://www.ffzg.hr/povum/Damjanovic.htm
SOC: Aleksandar Štulhofer - http://www.ffzg.hr/socio/astulhof
FIL: Forum novih radova
KOMP: Tekstovi nastavnika odsjeka (vodi N. Gilić?)

plus Digitalna zbirka ispitne literature

comment - permalink
Slični projekti u svijetu
comment - permalink
Advanced Getting Around

Up: Workspace Tour - Table of Contents
Back: How do I find my way around?

Here are some more advanced workspace navigation techniques. If you like, you can go back to the basic page, called How do I find my way around?

You can use tags to group pages that are related. Anyone can put a tag on a page by clicking the Add tag button in the sidebar. You can find pages with a given tag by clicking the tag if it appears in the sidebar, or by going to the dashboard, then clicking on the "All tags" link.

base/images/docs/Navbar-All-tags.png

Next: Can I change something?

comment - permalink
Weblog Navigation
Loading...
Weblog Archives
  • Loading...