Nakon vremena akumuliranje dođe i vrijeme uživanja u trošenju. Prošlih nekoliko tjedana smo ugostili pet izvrsnih predavanja i pozorno ih odslušali. Mapirali smo povijest mapa, alata za mapiranje, piratstvo i piratsko akumuliranje, te na kraju remapirali koncept intelektualnog vlasništva. U ovom mjesecu ćemo primjeniti sve te uvide u praksi. Ponovno ćemo se igrati cijeli mjesec, hell fucking yeah!!!

1. Nepravda u svijetu se ne sastoji samo od nepravedne raspodjele materijalnih dobara, nepravedno je raspodjeljena i pažnja i oduševljenje. Došlo je vrijeme da kad vidimo super popularnog solo gitaristu u spektakularnom postavu pomislimo kako upravo tu pjesmu puno bolje svira i pri tom puno bolje izgleda i širi pozitivniju vibru naš prijatelj s Razmjene vještina u 'Frets on fire' ili još spektakularnije u 'Guitar Hero III - Legends of Rock'. Zbogom r'n'rollu kakav smo poznavali... Napokon...

2. Da li mudrosti poput Alijeve "Superman don't need no seat belt." ili Mate Parlova "Nacionalist? Kakav nacionalist?!? Pa ja sam bio prvak svijeta." dolaze od bavljenja boksom ili boks biraju najveći filozofi ikad? Ali bi rekao: "Silence is golden when you can't think of a good answer." Odgovor g33koskopa je Wii.

"Float like a butterfly, sting like a bee."

@Oct04_19:00 - 21:00

Infrastruktura: PlayStation3
Nadgradnja: Guitar Hero III
Posljedica: Smrt Rock'n'rolla

@Oct11_19:00 - 21:00

Infrastruktura: Wii
Nadgradnja: Wii Sports
Posljedica: Rođenje filozofije

@Oct18_19:00 - 21:00

Infrastruktura: PlayStation3
Nadgradnja: Guitar Hero III
Posljedica: Smrt Rock'n'rolla

@Oct25_19:00 - 21:00

Infrastruktura: Wii
Nadgradnja: Wii Sports
Posljedica: Rođenje filozofije

__NAZIV PROGRAMA:

G33KOSKOP

 - Arheologija digitalnog nasljeđa kroz prizmu "geek" kulture

__SADRŽAJ PROGRAMA:

Odnos informacijsko-komunikacijskih tehnologija i kulture, shvaćene kao niz uglavnom društvenih, odnosno humanističkih simboličkih praksi, jedna je od najzanimljivijih tema među aktualnim teorijskim interpretacijama suvremenog svijeta. Ubrzani razvoj tehnologije prožima sve sfere suvremene kulture: od estetike, umjetnosti, preko specifičnih tema pozicija moći, raspolaganja (informacijskim/kulturnim) resursima, pitanja autorstva, originalnosti do integriteta djela i/ili autora.

Najčešća interpretacija odnosa između tehnologije i kulture, pokušaj je procjene u kolikoj mjeri se nešto staro transformiralo u susretu s nečim novim (kao posljedicom tehnološkog razvoja). Vrlo rijetko je u fokusu interesa kultura koja nastaje u izravnoj inetrakciji s novim, u ovom slučaju s razvojem digitalnih komunikacijskih tehnologija. Još rjeđe su u fokusu ljudi čiji je životni stil oblikovan novim komunikacijsko-digitalnim tehnologijama. Za takve ljude udomaćio se izraz - gik (eng. geek), nastao u SAD u drugoj polovici 20. stoljeća.

Značenje i konotacija pojma "geek" u zadnjih nekoliko desetljeća radikalno se mijenjala: u samim počecima razvoja računalnih tehnologija, "geek" je prije svega značio čovjeka (najčešće adolescenta) potpuno posvećenog novim tehnologijama, koji (prema stereotipu) nema razvijene socijalne vještine i društvo ga vidi kao "iščašenog", bizarnog i marginalnog.

Kako su se nove tehnologije prihvaćale od strane društva, znanje o novim tehnologijama koje su "geekovi" posjedovali postajalo je sve traženije i prihvatljivije. S vremenom je geek kultura bivala sve prihvaćenijom, a njezini pripadnici postali su napredni i progresivni članovi šireg društva.

Stvaranju mita o nad-geeku koji je nadprosječno inteligentan, izrazito vješt i samodovoljan, pogodavala je ekeonomska eksplozija u proizvodnji privatnih računala, u kojoj su se u vrlo kratkom vremenu mladi ljudi fascinatno obogatili. Taj mit uključuje razdoblje frustracije zbog društvenog odbacivanja kroz adolescenciju i kasniju (simboličku) osvetu u iznimnom bogaćenju i uspinjanju na društvenoj ljestvici.

Utjecaj geek kulture na popularnu kulturu u zadnjih dvadesetak godina gotovo je nesaglediv: cyberpunk, računalne igre, računalna animacija, mrežne kolaboracije, znanstvena fantastika, teorije zavjere, iščašeni humor, bizarni hobiji i kolekcionarstvo, samo su neka od područja na kojima geek kultura izvršila nemali utjecaj. Geek kultura reaktualizirala je i na sebi svojstven način obradila različita supkulturna nasljeđa, kao što su kontrakultura, hippie pokret, punk i dr.

Geek kulturu danski teoretičar Lars Konzack naziva trećom kontrakulturom, koji nakon kontrakulture 60-ih, i Yuppie kontrakulture 80-ih, treću utjecajnu kontrakulturu vidi u omladinskoj kulturi blisko vezanoj za računalnu tehnologiju. (Lars Konzack: Geek culture, The 3rd Counter-Culture; prezentirano 26.-28. lipnja 2006. na FNG2006. konferenciji u Prestonu, Engleska).

Geek kultura je opsjednuta znanjem, informacijama, a u estetskom smislu najčešće poseže za rubnim, marginalnim, bizarnim, neukusnim i radikalnim fenomenima, koji se ne uklapaju u kulturu srednja struje.

Poput svega što je u dodiru s novim tehnologijama i geek kultura je prvenstveno kulturalni narativ određen sjevernoameričkim kontekstom. Istočna Evropa, s druge strane - tu spada i hrvatska kultura sa svojim socijalističkim nasljeđem - geek kulturi daje poseban karakter svojim razočarenjem u svemoć znanja i društvenog progresa. Također, socijalistička kultura tehničkog obrazovanja, prisutna kroz zajednice tehničke kulture, razne amaterske foto i kino-klubove i druge slične institucije, daje osobit kontekst razvoju geek kulture u Hrvatskoj.

Vjerojatno najrelevantniji ogranak geek kulture su hakerska kultura i Pokret slobodnog softvera. Kultura davanja i nesebične razmjene informacija, princip otvaranja koda, te prokušani i uspješni modeli kolaborativnog rada poznati iz svijeta slobodnog softvera postali su inspiracija i model širim društvenim krugovima. Pokret nastao na temeljima slobodnog softvera naziva se Pokret slobodne kulture, a okupljen je oko inicijative alternativnog pristupa autorskim pravima (CreativeCommons).

Serijom gostujućih predavanja, prezentacija i filmskih i video projekcija, te moderiranih diskusija na temu geek kulture, projekt Razmjena vještina svojim satelitom G33KOSKOP nastavit će dvogodišnji uspješni rad na okupljanju hakerske i geek zajednice i promišljanju utjecaja i opsega (eng. scope) geek kulture danas. Kao dio već postojeće biblioteke i medijske arhive kluba mama cilj nam je oformiti poseban dio posvećen geek kulturi.

Svi događaji biti će snimani i objavljivani kao "video podcast" na http://www.razmjenavjestina.org, popularnom formatu za distribuciju multimedijalnih sadržaja.

Moderirane diskusije otvorit će teme poput: G33k&G33k, G33k&politika/aktivizam, G33k&spol/rod, G33k&umjetnost, G33k&igre, Geek&stvarnost, G33k&elitizam, G33k&queer, G33k&solidarnost. Diskusije će moderirati Klaudio Štefančić, a nastavak šire diskusije očekuje se po objavljivanju video dokumentacije u "podcast" formatu.

Filmske projekcije nastavit će prikazivati kultne igrane, dokumentarne i animirane filmove vezane za geek kulturu, a koji će u novom G33KOSKOPU biti uklopljeni u tematske cjeline nabrojane u dijelu o moderiranim diskusijama. Primjeri filmova: video dokument kultne konferencije Disinfo 2000. koja je po uzoru na konferenciju Nova Convention 1979. Williama Burroughsa govori o zavjerama, podzemlju, politici, neovisnim medijima, znanosti, fantastici, znanstvenoj fantastici, crnoj prošlosti i još crnjoj budućnosti...; "The Century of the Self" dokumentarac u četiri epizode o utjecaju psihoanalize i ideja Sigmunda Freuda, kao i njegovih rodjaka i naslijednika na kulturu, znanost, ekonomiju i politiku 20. stoljeća,; "Hippies from Hell" dokumentarac o skupini nizozemskih hakera koji su osnovali jedan od najuspješnijih svjetskih davatelja internet usluga.

Gostujuća predavanja i prezentacije poslužit će pokušaju pisanja povijesti g33k kulture u lokalnom i globalnom kontekstu, te njihovim sličnostima i razlikama.

U pokušaju da ocrtamo puteve geek kulture u Hrvatskoj u proteklih nekoliko desetljeća, morat ćemo predstaviti i suodnos tehnologije i umjetnosti, koji je u Hrvatskoj ozbiljno i međunarodno relevantno započeo s pojavom umjetničkog pokreta Nove tendencije tijekom prve polovice 60-ih i koji je svoju kulminaciju doživio tijekom 1968. pokretanjem časopisa Bit International, odnosno održavanjem međunarodnog simpozija i izložbe NT4 na temu Kompjutori i vizualna istraživanja. Ova zagrebačka događanja koincidirala su s međunarodnim događanjima, također pionirskog karaktera, od kojih svakako treba spomenuti izložbu i simpozij Cybernetic Serendipity, koju je iste godine organizirao londonski Institut za suvremenu umjetnost. Bio je to – posve u skladu s određenim načelima geek kulture – prvi pokušaj da se kompjutorska tehnologija iz znanstvenih laboratorija uvede u širu, u ovom slučaju, visoko-umjetničku kulturu i da se u proces kulturalizacije kompjutorske tehnologije uključe različiti predstavnici društvenih djelatnosti, kao što su umjetnici, sociolozi, filozofi, glazbenici i sl.

U tom smislu, jedan od najpoželjnijih sugovornika svakako je Matko Meštrović, likovni kritičar i sociolog, koji je aktivno sudjelovao u oblikovanju Novih tendencija. Njegov je interes već godinama usredotočen na društvene promjene uzrokovane ubrzanim tehnološkim razvojem, pa predstavlja gotovo idealnog sugovornika u pokušaju da se historizira suodnos znanosti, tehnologije i kulture, kako kroz figuru umjetnika-istraživača, tako i kroz suvremenu figuru geeka, odnosno hackera.

Ništa manje poželjniji sugovornik u nizu predavanja, koja želimo organizirati, nije ni Frieder Nake, njemački matematičar i umjetnik, koji je zajedno sa zagrebačkim kolegama sudjelovao u pionirskim izložbama Novih tendencija. Za razliku od Meštrovića, Nake je primarno matematičar i umjetnik, pa je za seriju predavanja o geek kulturi zanimljiv upravo iz aspekta praktičara, stvaraoca. 1963. započeo je s eksperimentima na legendranom stroju Konrada Zusea GraphomatZ64 , a 1965. zajedno s Michaellom Nollom i Georgom Neesom bio je prvi umjetnik koji upotrijebio kompjutor u izradi grafičke slike.

U kontekstu naše historizacije geek kulture Frieder Nake je osobito zanimljiv iz aspekta njegovog recentnog profesorskog rada na Odsjeku za interaktivnu kompjutorsku grafiku na Sveučilištu u Bremenu. Mislimo da je njegovo dvostruko iskustvo služenja kompjutorom, prije i poslije pojave Interneta, dakle, u njegovim najranijim počecima i u njegovoj apsolutnoj kulturalnoj dominaciji, izuzetno zanimljivo za komparativnu prezentaciju i analizu različitih tehničkih i kulturalnih modela na osnovu kojih je kroz povijest interpretiran odnos između čovjeka i stroja, odnosno kompjutora.

Matko Meštrović znastveni je savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Bio je profesor teorije dizajna na međufakultetskom studiju pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987-1992), a prije toga savjetnik generalnog direktora Radio-televizije Zagreb. Početkom 1960-ih, kao likovni kritičar i teoretičar stekao je značajnu reputaciju sudjelujući u organiziranju međunarodnog pokreta Nove tendencije. Bio je član grupe Gorgona. Glavni urednik časopisa Dizajn (1968/69), član redakcije i urednik zagrebačkog časopisa BIT- International (1968/72) te član konzultativnog kolegija međunarodnog časopisa Journal of Communication, Philadelphia (1974/80).

Frieder Nake (1938) studirao je i doktorirao matematiku na Sveučilištu u Sttutgartu. 1968/69. bio je gostujući istraživač kompjuterske grafike na Sveučilištu u Torontu. 1968. sudjelovao je na izložbama posvećenim kompjutorskoj umjetnosti Cybernetic Serendipity u Londonu i NT4 u Zagrebu. Nakon 1970. njegov rad uključuje i ekonomsku, političku i teorijsku kritiku razvoja kompjutorske znanosti. Autor je više knjiga od kojih je najpoznatija Ästhetik der Informationsverarbeitung (1974), koja je na području teorije i kritike umjetnosti, među prvima omogućila pojavu odgovarajućeg diskursa o suodnosu znanosti i umjetnosti.

Nekada najprominentiji novinar i programer u kultnom časopisu Računari, a danas glavni urednik PC Pressa i suvlasnik SezamPro davatelja internet usluga Dejan Ristanović, vjerojatno je najpozvaniji oživjeti uspomene na početak širenja računalne kulture u bivšoj Jugoslaviji sredinom i krajem osamdesetih.

Regine Debatty je autor jednog od najpopularnijih i najutjecajnijih blogova o umjetnosti i tehnologiji http://www.we-make-money-not-art.com. Rođena u Belgiji, danas živi na relaciji Milano-Berlin i provodi većinu vremena na putovanjima i sudjelovanju na umjetničkim i tehnološkim festivalima i konferencijama.

Steven Johnson jedan je od najutjecajnijih ljudi cyberspacea. Osnivač je i glavni urednik online magazina Feed, završio semiotiku i engleski jezik na Columbia univerzitetu, autor niza knjiga o cyberkulturi: Interface culture, Everything Bad Is Good for You, Emergence, Mind Wide Open...

Alexander R. Galloway je profesor Odsjeka za kulturu i komunikaciju New York univerziteta. Šest je godina vodio Rhizome.org, web platformu za praćenje i promicanje novomedijske kulture i umjetnosti. Osnovao je umjetničko hakersku skupinu Radical Software Group, poznatu po radu Carnivore za koji su dobili Golden Nica 2002. na Ars Electronici. Autor knjiga Protocol: How Control Exists After Decentralization (MIT Press, 2004) i Gaming: Essays on Algorithmic Culture (University of Minnesota Press).

Richard Barbrook je najpoznatiji kritičar neoliberalne cyber društvene elite. Godinama vodio Hypermedia Research Centre Westminsterskog univerziteta. U osamdesetima bio aktivan član zajednice piratskih radija i komunalnih radio stanica. Autor eseja "The Hi-Tech Gift Economy", "Cyber-communism" i "The Regulation of Liberty". Trenutno završava knjigu Imaginary Futures.

Bruce Sterling je zajedno sa Williamom Gibsonom, Jeffom Noonom, Tomom Maddoxom, Rudyem Ruckerom, Johnom Shirleyem, Lewisom Shinerom i Pat Cadigan utemeljitelj cyberpunk pokreta. Autor niza knjiga poput Involution Ocean (1977), The Difference Engine (1990) (s Williamom Gibsonom), Distraction (1998), The Zenith Angle (2004) i druge. Pokretač projekata poput Dead Media Project ili Viridian Design Movement...

O Razmjeni vještina:

Program pod imenom "Razmjena vještina: pokaži sto umiješ!" tjedna su okupljanja u net.kulturnom klubu mama u kojima entuzijasti dijele svoja korisna iskustva, znanja i vještine. Planiranju pomaže online burza umijeća na adresi: http://www.razmjenavjestina.org gdje zainteresirani predstavljaju što žele podijeliti s drugima, a što bi voljeli da im drugi pokažu.

Program je u dvije godine uspio okupiti svojevrsnu zajednicu ljudi koji redovito razmjenjuju znanja i vještine, organiziraju predavanja, projekcije i distribuciju slobodnog softvera na CD medijima. Razmjena vještina gostovala je na Operaciji:grad, izložbi Ekonomije među nama u galeriji Nova, festivalu "Moje, tvoje, naše" u Rijeci, u klubu Rex u Beogradu, na umjetničkom festivalu "Generosity" u Grazu...

Razmjena vještina primjer je djelovanja Multimedijalnog instituta u smjeru transfera znanja i modela iz tehničke sfere u kulturnu i društvenu, dok ljudima iz tehničke sfere pokušavaju približiti širi kontekst upotrebe tehnologije i na taj način uspostavlja komunikacijski kanal između ta dva polja.

Razmjena vještina nalazi svoju inspiraciju u kulturi nesebičnog dijeljenja zajednice slobodnog softvera. Na svakom okupljanju zainteresirani su slobodni donijeti svoja računala, laptope i ručna računala da bi im na njih bio instaliran GNU/Linux operativni sustav, no vještine i znanja nisu ograničena samo na računala i tehnologiju, pitanja i odgovori su jedini limit. Za razmjenu vještina svake subote od 12:00 do 15:00 u mami su na raspolaganju multimedijalno računalo spojeno na internet, dvd i vhs uređaj, lcd projektor, te osnovni softverski i hardverski alati za različite instalacije i prepravke softvera i hardvera.

__PLANIRANO VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA:

Tjedna događanja utorkom u net.kulturnom klubu mama.

__OPIS PROSTORA I TEHNIČKIH UVJETA U KOJIMA ĆE SE ODVIJATI PROGRAM:
U net.kulturnom klubu mama postoji "Duty Free" prostor 70 m^2 gdje se nalazi sva potrebna multimedijalna, tehnička i logistička podrška za održavanje filmskih i video projekcija, kao i okruglih stolova, diskusija, predavanja i/ili prezentacija.

__POPIS GLAVNIH SURADNIKA U PROGRAMU SA STRUČNIM BIOGRAFIJAMA:

Svi suradnici redoviti su razmjenjivači Razmjene vještina.

Nenad Romić (aka Marcell Mars) je jedan od osnivača Multimedijalnog Instituta - mi2 i kluba mama u Zagrebu. Inicijator nekolicine mi2 projekata kao što su GNU GPL izdavaštvo - EGOBOO.bits, TamTam platforma za online kolaboraciju, Ngode softver za financijsko vođenje
nevladinih udruga; pokrenuo Razmjenu vještina i njene satelite g33koskop i Sajam zajebane opreme. Sudjelovao u kolaborativnim umjetničkim projektima NRD Kit skupine NRD Van, gifoskop (interaktivna pokretna animacija), te tehnički podupro projekte EditThisBanner Line Kovačević i Leteći tepih Lale Raščić.

Marcell je s drugima producirao i/ili kurirao godišnje izložbe mi2-a "I'm still alive" 2001. i <re:Con> 2002, festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije "Sloboda stvaralastvu!" 2005. i 2006, te konceptualnu izložbu System.hack() 2006. Dio je tima CreativeCommons Hrvatska.

Jedan od koordinatora Otokultivatora (2001-2003), zagovornik slobodne kulture, znanosti i tehnologije, napredni linux korisnik, zaljubljenik u tekstualna sučelja, piše o hakerskoj, g33k i medijskoj kulturi. Zajedno s Tomislavom Medakom pripremio GNU Pauk zbirke tekstova
o GNU filozofiji u širem kulturnom kontekstu. Povremeno opsesivno piše blog na http://www.picigin.net/logcells.

http://www.mi2.hr http://www.egoboobits.net http://tamtam.mi2.hr/TamTamDev/NGOdE http://www.razmjenavjestina.org http://nrd.picigin.net/ http://www.editthisbanner.net http://tamtam.mi2.hr/TamTamDev http://www.mi2.hr/alive http://re.mi2.hr http://www.otokultivator.org http://www.gnupauk.org

Klaudio Štefančić diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. Kao kustos radio je u Gradskom muzeju Sisak i u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. a trenutno je voditelj Galerije Galženica u Velikoj Gorici. Piše i objavljuje tekstove s područja kritke i teorije umjetnosti, odnosno književnosti u "Životu umjetnosti", "Konturi", "Zarezu", " II. programu Hrvatskog radija" i "Umjetnosti riječi". Autor je monografije "Montaža organizma" (Fraktura, 2005., Zaprešić) o umjetničkom radu Daniela Kovača.

Dobrica Pavlinušić istaknuti je razvijatelj i softver arhitekt slobodnog softvera kao i korporativnih IT rješenja. Dobrica je dobitnik nagrade &#8220;Otvorena informatika&#8221; za 2005. za doprinose u zagovaranju i razvoju otvorenih standarda i slobodnog softvera.

Alan Pavičić je glavni softverski arhitekt u hrvatskom AL-AST d.o.o. odjelu austrijske kompanije AVL Gmbh koja razvija softver za simulacije i proračune motora s unutrašnjim izgaranjem.

__OPIS DOSADAŠNJIH RELEVANTNIH DJELATNOSTI ORGANIZATORA PROGRAMA:

Dvije godine kontinuiranog programa Razmjena vještina (i njenih satelita G33koskop i Sajam zajebane opreme) svake subote u klubu mama, te gostovanja projekta na Operaciji : grad, izložbi Ekonomije među nama u galeriji Nova, festivalu "Moje, tvoje, naše" u Rijeci, u klubu Rex u Beogradu, na umjetničkom festivalu "Generosity" u Grazu...

Sudjelovanje organizatora kao govornika i prezentera na brojnim hakerskim i drugim tehnološkim konferencijama DORS/CLUC, Jednostavno: Linux!, Open Source 2006 u Zagrebu, Transhack meeting u Puli, What the Hack i Next5minutes u Nizozemskoj, Chaos Communication Conference, Wizards of Os i Transmediale u Berlinu, Ars Eletronica u Linzu, GPLv3 u Bostonu, iSummit u Bostonu i Rio de Janeiru....

original Jul 21 1:46pm

O čemu smo pričali...

• UVOD

Predavanje o GIS-u njegovoj uporabi te njegovoj dostupnosti (u HR) kao uvodno predavanje u predavanja o kartografiji.

• odnos GIS-a i kartografije?

Kartografija je samo jedna od primjena GIS-a.
Svi pojmovi GIS-a potječu od matematičkog dijela kartografije.
Output (izlazni podatak) GIS-a jesu karte.

• što je kartografija?

Kartografija ( je dizajn i produkcija karata ili vizualnog prikaza prostornih podataka. Ogromna većina moderne kartografije zavisi o pomoći računala i većina GIS softvera daje korisniku znatnu kontrolu nad izgledom podataka).
Zanimljiva teza od strane kartografa: Majka GIS-a je kartografija a otac Roger Tomlinson, zapravo radi se o tome da je GIS informacijski sustav koji u digitalnom dobu naravno koristi i kartografija kao svoje oruđe.

• kratka povijest GIS-a?

GIS je tek s krajem prošlog stoljeća izašao iz laboratorija.
Kromanjonci - (životinje i migracijski putevi - slika + atributi), 1962 Tomlinson CGIS, 80' alati za komercijalnu primjenu - interfraph (m&s computing) ESRI Unix workstation, s krajem 90' na više platformi, OSS (područje pokrivanja)

• tko je koristio GIS?

Prije je bio isključivo intenzivno korišten od strane vojske i akademske zajednice (instituti, sveučilišta) masovnija primjena tek na digitalizaciji katstarski podaci su podloga za podatke u domeni javne uprave i lokalnih zajednica).

• kuda ide GIS?

Proces digitalizacije planeta i ekspanzija GIS-a u sve sfere - Tomlinson.

• popularizacija GIS-a ... točnije kartografije?

Pojavljivanje servisa i otvaranje GIS-a široj internetskoj javnosti.
Google(yahoo maps, microsoft liveEarth) moćna infrastuktura.

• da li je googlemaps GIS?

Google nije GIS!
Bazirana na realnim GIS predpostavkama vizualizacije prstora (displaying geographically referenced information)
Nema mogućnosti analize samo vizualizacije podatka ali i vizualizacije analiza (vizualizacija je samo jedna od funkcionalnosti GIS-a)
80% podataka je moguće geolocirati.

• što je neogeography?

Google kao GIS sa ljudskim naličjem tj. neogeography (geografske tehnike i alati prilagođene neekspertnim grupama korisnika).
Reakcije GEOCommunitiya na pojave uragana (već analizirani podaci pojavljuju se u obliku pogodnom za vizualizaciju preko servisa). http://finder.geocommons.com
Brdo mashup-ova, ali prvo su se pojavili servisi za prodaju nekretnina.
GoogleMaps creator - izrada jednostavnije karte je dostupna svima.

• što omogućava neogeography i map servisi?

Geotagiranje ne geografskih podataka i tagiranje geografskih podataka.
Mogućnost razvoja semantičkog GIS-a tzv. GeoSpatialWeb.
Inicijative razvoja nestandardnih sučelja za prikaz semantičkog GIS-a.

• da li je GIS dostupan?

GIS u hrvata je još uvijek luksuz (da ne mora biti primjer Zrinjevac).
Projekti i budžeti su višegodišnji i često otvoreni.
Primjer: Min kulture 3 500 000 kn ( + 670.000 + 600.000 € Norveška donacija) (GIS nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja - posebnih rezervata)
Projekti često propadaju - visoko rizični projekti (Roger Tomlinson).

---------------------------------GIS U HRVATA-------------------------------------------------------

• koji su uzroci nepristupačnosti GIS-a?

Dugotrajan unos podataka te specifična znanja. (Katastar: unos podataka 10 godina, unos podataka najveći dio posla)
Monopol na SW ali zahtjevnost HW, specijalizirani SW ali i ljudski resursi tj potreba za dodatnim izdvajanjem resursa.
GISDATA
GeoFoto
TEB informatika
CAD/GIS problemi - nepripremljenost podataka za razmjenu i objavljivanje putem web-a

--tko u HR posjeduje prostorne podatke?
Državne uprava: Ministarstva, Vojska, Agencije...
Javni sektor: HOLDING, Lokalna uprava i samouprava: Gradovi (GUP, PP i sl), katastarski podaci, administrativni podaci
Komercijalni sektor: TCOM, VIP, INA...

• čemu služe prostorni podaci?

Upravljanje resursima i prostorno planiranje, Ekologija, Održivi razvoj, Upravljanje imovinom, Analize i Predviđanja, Planiranje Primjer: ??? - Na nivou Grada Zagreba

• funkcije korištenja prostornih podataka?

Ineraktivni upiti, Preklapanje podataka, Prostorni upiti, kombiniranje rezultata različitih tipova analiza...
Podaci: Škole, Ulice, Kućni brojevi, Odlagališta otpada, ceste katastarke čestice, GUP, PPUG, Plinovodi, eletrifikacija, plinifikacija.... zapravo sve
Primjeri kombiniranja podataka: škole/popis stanovništva; ceste/plin-energetska infrastruktura

Problemi nadležnosti nedefiniran - redundiranje podataka = problem implementacije.

• tko želi GIS?

SVI , ALI Problem održavanja podataka i svijesti korisnika te brzopletost zbog impresioniranja političkih kabadahija.

Svijest o posljedicama implementacije takvog sustava.

• primjeri korištenja GIS-a

Predviđanja i planiranja: Analiza posljedica prirodnih katastrofa (poplava, katastofe postrojenja), Planiranje razvoja i urbanizam, Kartografija

• cestogradnja: izračuni najlakše rute za probijanje ceste, analiza vlasništva na osnovu preklopa sa česticama
• ekologija: Rasterska analiza područja bolesnih šuma, Preklopi sa podacima o tlu, povezanost zagađivača sa pojavom/nestajanjem svojti te položaji zagađivača oko zaštićenih područja i održivi razvoj
• urbanizam: GUP, PP i prostorno planiranje i planiranje infrastrukture i sl. te npr. selekcija područja gdje ima više od 200 djece iznad 8 god a nema škole
• prevencija od katastrofa: označavanje područja evakuacije u slučaju katastrofe (tj. eksplozije postrojenja sa opasnim sadržajem) ovisno o konfiguraciji zemljišta, pa sa podacima o popisu stanovništva dobije se točan broj ljudi koje treba evakuirati, te u kombinaciji sa podacima o prometu dobiju se evakuacijski koridori da nebi došlo do zagušenja itd.
• Prevencija od poplava npr.
• industrija: ???

• razvoj i upravljanje resursima: nerijetko se događa da kopajući plin ili cestu iskopaju vodovodnu cijev ili zrinjevac buši rupu za drvo pa namota telekomunikacijsku infrastrukturu (kablove), usklađivanje radova (tek asvaltiranu cestu kopaju uvodeći plin i sl.)

Podaci su javni ali mora se otici fizicki i platiti naknadu.

• Spatial data infrastructure?

Necentralizirana infrastruktura.
Razmjena podataka otvara mogućnosti kvalitetne analize i praktične primjene GIS-a
Spatial Data Infrastructure (i NSDI i UNSDI, GSDI global)
OGC standardi WMS, WFS, WCS, GML ,KML... (definira standarde)
SOA (OSS igra veliku ulogu) - interoperabilnost i usklađenost komunikacijskih protokola.
O OSS u GIS-u : Desktop nije target (mali broj korisnika) ali postojeći alati su sasvim dovoljni za 80% korisnika, Srednji sloj servisa najjači, dovoljna pokrivenost esencijalnim bibliotekama, sve izašlo sa sveučilišta i Frank Warmerdam kao jedan od rijetkih.
INSPIRE europska inicijativa uspostave nacionalnih infrastruktura koje bi poslije međusobno razmjenjivale podatke - europska komisija (preporuča implementacijske standarde)

• da li je SDI zaživio kod nas i u europi?

Španjolska, Mađarska, Poljska, sve Skandinavske zemlje
NIPP (DGU - GeoPortal - projet propada, problem infrastrukture, zanemarili razmjenu podataka) -
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, cl. 84., Republika Hrvatska 2007.

• koji su problemi?
• Izoliranost sustava i otoci podataka.
• Nacionalni servisi prostornih podataka nisu u funkciji.
• Necentralizirana infrastruktura
• Nacionalne, regionalne i lokalne GIS baze podataka različitih subjekata su u razlicitim fazama izgradnje.
• Jedinstveni standardi nisu u primjeni.
• Modaliteti razmjene podataka različiti i generalno neuređeni.
• Znanja o postojanju, uporabi i mogucnostima razmjene
• koji su politički problemi?

 - vlasništvo podataka
 - nitko ne da svoje podatke i žele ih naplaćivati (počevši od DGU) - općenito europski problem (Maping hacks)
 - kako natjerati vlasnike podataka (državu, grad i lokalnu samoupravu) da omoguće pristup svojim podacima
 - svima je omogućavanje servisa neki trošak (doduše minimalan korištenjem OSS-a)
 - kako objasniti nekom da daje svoje podatke a da ne misli da je prevaren (uz to mu osigurati i trošak)

Nitko nije prorok u svom selu, kažu. Da li je moguće biti geek na svom G33koskopu? Pokušat ćemo to utvrditi kratkom serijom predavanja veterana G33koskopa: Alana Pavičića, Dobrice Pavlinušića i Marcella Marsa. Rasprave nakon G33koskopa vrlo su žučne i rijetko tko ima priliku govoriti duže od 30 sekundi. Takva atmosfera izoštrava argumentaciju i čeliči uključene. U lipnju će nabrojani dobiti priliku da govore duže od 30 sekundi da ih nitko ne prekida. Za rasprave u pizzeriji nakon G33koskopa više ne vrijedi to pravilo. Pa da vidimo:

@ Jun03_19:00 - 21:00
Predavanje: Inovacije pokreta slobodnog softvera
Predavač: Marcell Mars aka Nenad Romić

http://systemhack.org/HakeriSeMoguSamoSlatkoNasmijati

"Kriterij inovacije omeđen i proizveden interpretativnim alatom tržišneng logike, a koji prije svega završava u patentnoj potvrdi, gotovo je neprimjenjiv kao kriterij vrednovanja proizvodnje unutar hakerske kulture. Uvjetovana tržišnom logikom inovacija traži jedan vrlo specifičan tip formatiranja proizvoda ne bi li se proizvod (na tržištu) prepoznao kao inovativan. Hakerska zajednica puno više proizvodi svima dostupne biblioteke (eng. library) nego konačne proizvode za krajnje korisnike, kako u tehničkom tako i u metaforičkom smislu"

@ Jun10_19:00 - 21:00
Predavanje: Stare tehnologije u novom ruhu
Predavač: Dobrica Pavlinušić

Ono što naročito iritira dobre poznavatelje tehnologije je kad odjednom svi polude za nečim super-turbo-novim, a u osnovi se fenomen pokrene na poprilično poznatoj tehnologiji koja je samo dobila ime u nekom marketinškom odjelu korporacije koja bi rado na fenomenu zaradila. Iako se ti fenomeni razvijaju na vrlo sličan način opisanom takva simplifikacija bi ponovno iziritirala dobrog poznavatelja tehnologije. Dobrica je jedan od najboljih poznavatelja tehnologije. Bitno šire od kruga ljudi iz pizzerie nakon G33koskopa.

@ Jun17_19:00 - 21:00
Predavanje: Kako su po putu superiorne tehnologije gubile od inferiornih"
Predavač: Alan Pavičić aka Aka

_Lisp mašine su superiorne danas najšire prihvaćenim operativnim sustavima. Lisp programski jezik je superioran danas najšire prihvaćenim programskim jezicima. Korisničko sučelje Genere (Lisp mašine) je superiorno danas najšire prihvaćenim korisničkim sučeljima. Ovakve izjave vam mogu priskrbiti superiornu poziciju u svim danas najšire prihvaćenim geek raspravama. Imate li problem s odgovorom na pitanje: Zašto je to tako? dođite i čujte našeg super gurua Aku.

@ Jun24_19:00 - 21:00
Moderirana diskusija: O skrivenim tajnama hackerdoma
Moderira: Klaudio Štefančić
Moderirani: razmjenjivači

U diskusiji na kraju mjeseca provjerit ćemo koliko su nam toga relevantnog otkrili proroci iz našeg sela. Selo ima dva načina da se razračuna sa svojim prorocima. Prvo da ih ignorira. Drugo da ih pobijedi u diskusiji. Rijetka su sela koja diskutiraju.

Happy hacking!

Program u svibnju neće se pozabaviti, mi ćemo se pozabaviti njime. Igrat ćemo igre, kompetetivne, nasilne, one što prijete epilepsiji, i za ne povjerovati, preživjet ćemo, izaći iz kluba mama na ulicu i nikoga nećemo ubiti, povrijediti ili ne daj bože čistiti grad. Linka i igara!

@ May06_19:00 - 21:00
Projekcija: South Park - Make Love, Not Warcraft

Ha. Ha. Ha.

@ May13_19:00 - 21:00
Igraonica: Wii
Oprema: 2 para Wiimote/Nunchaku

Znoj. Znoj. Znoj.

@ May20_19:00 - 21:00

Predavanje: Igre
Predavač: Kristijan Lukić, Napon.org

Kristijan voli igre. Ne sve. Digitalne. Ne ni sve digitalne. Više voli igre koje su otete od svojih korporativnih vlasnika pa rekontekstualizirane u zajebanije političke igre, avangardne artikulacije i dekonstrukcije raznih vrsta. Kristijan takve igre stvara, modificira, kurira, priča uokolo o njima. Geek. O. Skop.

@ May27_19:00 - 21:00

Moderirana diskusija: Igre (digitalne)

Moderira: Klaudio Štefančić
Moderirani: razmjenjivači

Prvo malo gledamo, pa igramo, malo slušamo, u međuvremenu jedemo pizze. Onda diskutiramo, pa opet jedemo pizze.

Linka i igara!

Program u travnju pozabavit će se temom eksploatacije u svijetu digitalne proizvodnje. Kad napraviš stolicu i netko ti ju uzme, ti više nemaš stolicu i možeš interpretirati taj čin krađom, te na primjer zadovoljštinu potražiti na sudu. Kad napraviš softver većina ljudi će se zadovoljiti digitalnom kopijom tvog softvera, oni ga koriste, a i tebi ostaje tvoj softver. I taj čin po postojećim zakonima možeš interpretirati kao krađu i zadovoljštinu potražiti na sudu. No u svijetu softvera pojavio se pokret koji je na fundamentalnoj razlici između stolice i softvera napravio čudo. Pokret slobodnog softvera pronašao je način kako iskoristiti restriktivnu zakonsku regulativu kao garanciju reciprociteta suradnje u razvoju softvera. No s vremenom su neki u ekosistemu pronašli način kako da ostvare veće materijalne interese od drugih. U pravilu ti 'pametnjakovići' nisu hakeri i programeri, gotovo u pravilu to su korporacije. Red Hat, Novell, IBM,Sun, TiVo, Lynksys, Nokia, Motorola... GNU GPLv3 rješava neki dio problema, no za neki broj ljudi ostaje problem 'kulture', 'ekosistema' koji se, po njima, bespovratno gubi u adaptaciji zadnjeg stadija kapitalizma novonastalim uvjetima digitalne voluntarističke proizvodnje. Aproprijacija i 'parazitiranje' korporacija na resursima nastalim voluntarističkim i nesebičnom suradnjom svijeta slobodnog softvera, ali i web2.0 zajednica zanimljiv je fenomen kojim ćemo se baviti ovaj mjesec. Apstrakcije apstrakcijama apstrahirati..

@ Apr01_19:00 - 21:00 (Ne bu niš. Aprilililiiii....)
Projekcija: Money as Debt (2006, USA)
Animator/Presenter: Paul Grignon

@ Apr08_19:00 - 21:00
Video predavanje: Muhammad Yunus o kako je sve počelo

@ Apr15_19:00 - 21:00
Projekcija: Workingman's Death (2005. Austrija/Njemačka)
Režija: Michael Glawogger

@ Apr22_19:00 - 21:00
Predavanje: Dmytri Kleiner : Venture communism

@ Apr29_19:00 - 21:00
Moderirana diskusija: Eksploatacija u vrijeme digitalne proizvodnje

opširnije

Program u ožujku pozabavit će se prostorom između sexa, politike, biznisa, tehnologije i pornografije. Jedno uvlači drugo. Povijest pornografije je povijest inovacija u korištenju tehnologija, pronalaženja novih poslovnih modela i izbjegavanja restriktivnih zakonskih regulativa. Teško je reći u kolikoj mjeri je pornografija promijenila tehnologiju fotografije, filma, kamere, kabelske i satelitske televizije, pay per view modela, pobjede VHS-a nad BETA-om, videoteka, mrežne distribucije videa u realnom vremenu, interaktivne televizije, virtualnih svijetova, pojavu i potpunu supremaciju spama u mail komunikaciji... Pornografija je i prva uposlila ljude da robovski rješavaju zadatke (captche) za računalne algoritme. Very neat. No u većini slučajeva tehnologija je posredovala u isporuci i razmjeni seksualnih užitaka između ljudi i, well, ljudi. Media is a message. Sex is a message. Media is sex. Da. Dotaknut ćemo i temu explicitnog sexa sa tehnologijom, robotima, androidima. Very neat indeed.

Tri filma, pa diskusija. Sex u školi.

@ Mar04_19:00 - 21:00
Projekcija: Guys and dolls (2007, UK)
Režija: * Nick Holt*

@ Mar11_19:00 - 21:00
Projekcija:The Naked Now (Star Trek: The Next Generation, druga epizoda, 05.10.1987, stardate 41209.2)
Režija: * Paul Lynch*
Scenarij: * J. Michael Bingham, John D.F. Black*

@ Mar18_19:00 - 21:00

Projekcija:Hot and Bothered: feminist pornography (SAD, 2003)
Režija: Becky Goldberg

@ Mar25_19:00 - 21:00

Moderirana diskusija: Između sexa, politike, biznisa, tehnologije i pornografije

Moderira: Klaudio Štefančić
Moderirani: razmjenjivači

opširnije

@ Feb05_19:00-21:00

Priča: Umro je hacklab? Živio hacklab!
Priča: Edgar Buršić - Rošo

• - - -

@ Feb12_19:00-21:00

Čitanje: Geek čita
Čitaju: razmjenjivači

• - - -

@ Feb19_19:00-21:00

Projekcija: Nitko nije bio nikad na Mjesecu ni neće

• - - -

@ Feb26_19:00-21:00

Moderirana diskusija: Teorije zavjera
Moderira: Klaudio Štefančić
Moderirani: razmjenjivači

• - - -

opširnije