obavijesti | syllabus | materijali za kolegij | studentske obaveze | raspored vježbi | zadaci za ispit
Da bismo si stvorili neki red među raznolikim informacijama, pomažemo si podjelama ili klasifikacijama.
Podjela koju ćemo ovdje navesti preuzeta je iz članka Tibora Totha Podjela informacija po vrsti na primarne, sekundarne i tercijarne.
Informacije se mogu podijeliti na:
- izvrone (primarne)
- uputne (sekundarne)
- izvedene (tercijarne)
Uz informacije neizbježno se vežu dokumenti - zapisane informacije.
Ova podjela ništa ne govori o kvaliteti informacija, dokumenata i publikacija.
Izvorne (primarne)
Sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetnička (literarna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu.
Obuhvaćaju dokumente u obliku kako ih je priredio sam autor, tj. originator informacije.
Prednosti
- najažurnije
- originalne (ne iterpretirane) - donosi ih autor
- ulaze najdublje u problematiku
Nedostaci:
- nepraktične - puno ih je, na različitim jezicima
- uske teme, jako fokusirani
- stručna terminologija, potrebno ekspertno znanje (neupućeni korisnik može ih krivo protumačiti)
- mogu sadržavati netočne informacije - znanstvena zajednica treba provjeriti rezultate novih istraživanja
Vrste dokumenata
- znanstvena i stručna djela
- članci u časopisima ili knjigama, poglavlja u knjigama, reprinti, rukopisi (preprinti) itd.
- referati sa skupova
- disertacije, magistarski radovi
- patentni spisi
- tehnički izvještaji, laboratorijski dnevnici i druga dokumentacija (često nisu objavljeni)
- Litararna djela (romani, pjesme, drame, dnevnici, itd.)
- Umjetnička djela
- Muzejski predmeti (dokumenti)
- Autobiografije
- Pisma i korespodencije
- Govori
- Intervjui
- Izvorne vijesti
- Službene statistike
- Vladini dokumenti i drugi službeni dokumenti
Uputne (sekundarne)
To su infomacijska pomagala ili vodiči kroz izvore informacija.
Osnovna im je namjena pomoći u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija svih vrsta dokumenata.
Obuhvaćaju sve vrste informacija (izvorne, uputne, izvedene).
Primjer: u katalogu knjižnice obuhvaćene su knjige, časopisi i baze podataka.
Prednosti:
- daju kratak, sažet uvid u objavljenu literaturu
- podaci su organizirani
- podaci su informacijski obogaćeni (npr. predmetne oznake, tezaurus)
Nedostaci:
- vremenski kasne, obrada traje
- nisu sveobuhvatni, treba korisiti više takvih izvora
- educirani korisnik - poznavanje strukture zapisa i načina pretraživanja
Vrste dokumenata:
- katalozi (pr. katalog knjižnice)
- adresari
- bibliografije i bibliografske baze podataka (nacionalne, tematske, institutske, osobne, tekuće, retrospektivne, itd.), sa ili bez sažetaka
- vodiči kroz svijet informacija, direktoriji
Izvedene (tercijarne)
Sadrže akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini.
Prednosti:
- sređeni uvid u mnoge primarne izvore
- obično sadrže kritički vrednovane informacije
- štede vrijeme - brži uvid u značajne znanstvene spoznaje, ne treba pretraživati sekundarne izvore
- prenose odgovarajuće znanje prilagođeno različitoj publici
Nedostaci:
- vremenski najviše kasne
- autor radi selekciju pa može biti pristran
Vrste dokumenata:
- pregledni radovi, ako ne donose nove spoznaje (Annual Reviews in ...)
- Enciklopedije
- Standardi
- Leksikoni
- Rječnici
- Priručnici
- Udžbenici
- Biografije osim autobiografija
- Komentari, kritike i interpretacije
!!! OPREZ !!!
Moguće su i druge podjele! Pr. samo na primarne i sekundarne.