__NAZIV PROGRAMA:

G33KOSKOP

 - Arheologija digitalnog nasljeđa kroz prizmu "geek" kulture

__SADRŽAJ PROGRAMA:

Odnos informacijsko-komunikacijskih tehnologija i kulture, shvaćene kao niz uglavnom društvenih, odnosno humanističkih simboličkih praksi, jedna je od najzanimljivijih tema među aktualnim teorijskim interpretacijama suvremenog svijeta. Ubrzani razvoj tehnologije prožima sve sfere suvremene kulture: od estetike, umjetnosti, preko specifičnih tema pozicija moći, raspolaganja (informacijskim/kulturnim) resursima, pitanja autorstva, originalnosti do integriteta djela i/ili autora.

Najčešća interpretacija odnosa između tehnologije i kulture, pokušaj je procjene u kolikoj mjeri se nešto staro transformiralo u susretu s nečim novim (kao posljedicom tehnološkog razvoja). Vrlo rijetko je u fokusu interesa kultura koja nastaje u izravnoj inetrakciji s novim, u ovom slučaju s razvojem digitalnih komunikacijskih tehnologija. Još rjeđe su u fokusu ljudi čiji je životni stil oblikovan novim komunikacijsko-digitalnim tehnologijama. Za takve ljude udomaćio se izraz - gik (eng. geek), nastao u SAD u drugoj polovici 20. stoljeća.

Značenje i konotacija pojma "geek" u zadnjih nekoliko desetljeća radikalno se mijenjala: u samim počecima razvoja računalnih tehnologija, "geek" je prije svega značio čovjeka (najčešće adolescenta) potpuno posvećenog novim tehnologijama, koji (prema stereotipu) nema razvijene socijalne vještine i društvo ga vidi kao "iščašenog", bizarnog i marginalnog.

Kako su se nove tehnologije prihvaćale od strane društva, znanje o novim tehnologijama koje su "geekovi" posjedovali postajalo je sve traženije i prihvatljivije. S vremenom je geek kultura bivala sve prihvaćenijom, a njezini pripadnici postali su napredni i progresivni članovi šireg društva.

Stvaranju mita o nad-geeku koji je nadprosječno inteligentan, izrazito vješt i samodovoljan, pogodavala je ekeonomska eksplozija u proizvodnji privatnih računala, u kojoj su se u vrlo kratkom vremenu mladi ljudi fascinatno obogatili. Taj mit uključuje razdoblje frustracije zbog društvenog odbacivanja kroz adolescenciju i kasniju (simboličku) osvetu u iznimnom bogaćenju i uspinjanju na društvenoj ljestvici.

Utjecaj geek kulture na popularnu kulturu u zadnjih dvadesetak godina gotovo je nesaglediv: cyberpunk, računalne igre, računalna animacija, mrežne kolaboracije, znanstvena fantastika, teorije zavjere, iščašeni humor, bizarni hobiji i kolekcionarstvo, samo su neka od područja na kojima geek kultura izvršila nemali utjecaj. Geek kultura reaktualizirala je i na sebi svojstven način obradila različita supkulturna nasljeđa, kao što su kontrakultura, hippie pokret, punk i dr.

Geek kulturu danski teoretičar Lars Konzack naziva trećom kontrakulturom, koji nakon kontrakulture 60-ih, i Yuppie kontrakulture 80-ih, treću utjecajnu kontrakulturu vidi u omladinskoj kulturi blisko vezanoj za računalnu tehnologiju. (Lars Konzack: Geek culture, The 3rd Counter-Culture; prezentirano 26.-28. lipnja 2006. na FNG2006. konferenciji u Prestonu, Engleska).

Geek kultura je opsjednuta znanjem, informacijama, a u estetskom smislu najčešće poseže za rubnim, marginalnim, bizarnim, neukusnim i radikalnim fenomenima, koji se ne uklapaju u kulturu srednja struje.

Poput svega što je u dodiru s novim tehnologijama i geek kultura je prvenstveno kulturalni narativ određen sjevernoameričkim kontekstom. Istočna Evropa, s druge strane - tu spada i hrvatska kultura sa svojim socijalističkim nasljeđem - geek kulturi daje poseban karakter svojim razočarenjem u svemoć znanja i društvenog progresa. Također, socijalistička kultura tehničkog obrazovanja, prisutna kroz zajednice tehničke kulture, razne amaterske foto i kino-klubove i druge slične institucije, daje osobit kontekst razvoju geek kulture u Hrvatskoj.

Vjerojatno najrelevantniji ogranak geek kulture su hakerska kultura i Pokret slobodnog softvera. Kultura davanja i nesebične razmjene informacija, princip otvaranja koda, te prokušani i uspješni modeli kolaborativnog rada poznati iz svijeta slobodnog softvera postali su inspiracija i model širim društvenim krugovima. Pokret nastao na temeljima slobodnog softvera naziva se Pokret slobodne kulture, a okupljen je oko inicijative alternativnog pristupa autorskim pravima (CreativeCommons).

Serijom gostujućih predavanja, prezentacija i filmskih i video projekcija, te moderiranih diskusija na temu geek kulture, projekt Razmjena vještina svojim satelitom G33KOSKOP nastavit će dvogodišnji uspješni rad na okupljanju hakerske i geek zajednice i promišljanju utjecaja i opsega (eng. scope) geek kulture danas. Kao dio već postojeće biblioteke i medijske arhive kluba mama cilj nam je oformiti poseban dio posvećen geek kulturi.

Svi događaji biti će snimani i objavljivani kao "video podcast" na http://www.razmjenavjestina.org, popularnom formatu za distribuciju multimedijalnih sadržaja.

Moderirane diskusije otvorit će teme poput: G33k&G33k, G33k&politika/aktivizam, G33k&spol/rod, G33k&umjetnost, G33k&igre, Geek&stvarnost, G33k&elitizam, G33k&queer, G33k&solidarnost. Diskusije će moderirati Klaudio Štefančić, a nastavak šire diskusije očekuje se po objavljivanju video dokumentacije u "podcast" formatu.

Filmske projekcije nastavit će prikazivati kultne igrane, dokumentarne i animirane filmove vezane za geek kulturu, a koji će u novom G33KOSKOPU biti uklopljeni u tematske cjeline nabrojane u dijelu o moderiranim diskusijama. Primjeri filmova: video dokument kultne konferencije Disinfo 2000. koja je po uzoru na konferenciju Nova Convention 1979. Williama Burroughsa govori o zavjerama, podzemlju, politici, neovisnim medijima, znanosti, fantastici, znanstvenoj fantastici, crnoj prošlosti i još crnjoj budućnosti...; "The Century of the Self" dokumentarac u četiri epizode o utjecaju psihoanalize i ideja Sigmunda Freuda, kao i njegovih rodjaka i naslijednika na kulturu, znanost, ekonomiju i politiku 20. stoljeća,; "Hippies from Hell" dokumentarac o skupini nizozemskih hakera koji su osnovali jedan od najuspješnijih svjetskih davatelja internet usluga.

Gostujuća predavanja i prezentacije poslužit će pokušaju pisanja povijesti g33k kulture u lokalnom i globalnom kontekstu, te njihovim sličnostima i razlikama.

U pokušaju da ocrtamo puteve geek kulture u Hrvatskoj u proteklih nekoliko desetljeća, morat ćemo predstaviti i suodnos tehnologije i umjetnosti, koji je u Hrvatskoj ozbiljno i međunarodno relevantno započeo s pojavom umjetničkog pokreta Nove tendencije tijekom prve polovice 60-ih i koji je svoju kulminaciju doživio tijekom 1968. pokretanjem časopisa Bit International, odnosno održavanjem međunarodnog simpozija i izložbe NT4 na temu Kompjutori i vizualna istraživanja. Ova zagrebačka događanja koincidirala su s međunarodnim događanjima, također pionirskog karaktera, od kojih svakako treba spomenuti izložbu i simpozij Cybernetic Serendipity, koju je iste godine organizirao londonski Institut za suvremenu umjetnost. Bio je to – posve u skladu s određenim načelima geek kulture – prvi pokušaj da se kompjutorska tehnologija iz znanstvenih laboratorija uvede u širu, u ovom slučaju, visoko-umjetničku kulturu i da se u proces kulturalizacije kompjutorske tehnologije uključe različiti predstavnici društvenih djelatnosti, kao što su umjetnici, sociolozi, filozofi, glazbenici i sl.

U tom smislu, jedan od najpoželjnijih sugovornika svakako je Matko Meštrović, likovni kritičar i sociolog, koji je aktivno sudjelovao u oblikovanju Novih tendencija. Njegov je interes već godinama usredotočen na društvene promjene uzrokovane ubrzanim tehnološkim razvojem, pa predstavlja gotovo idealnog sugovornika u pokušaju da se historizira suodnos znanosti, tehnologije i kulture, kako kroz figuru umjetnika-istraživača, tako i kroz suvremenu figuru geeka, odnosno hackera.

Ništa manje poželjniji sugovornik u nizu predavanja, koja želimo organizirati, nije ni Frieder Nake, njemački matematičar i umjetnik, koji je zajedno sa zagrebačkim kolegama sudjelovao u pionirskim izložbama Novih tendencija. Za razliku od Meštrovića, Nake je primarno matematičar i umjetnik, pa je za seriju predavanja o geek kulturi zanimljiv upravo iz aspekta praktičara, stvaraoca. 1963. započeo je s eksperimentima na legendranom stroju Konrada Zusea GraphomatZ64 , a 1965. zajedno s Michaellom Nollom i Georgom Neesom bio je prvi umjetnik koji upotrijebio kompjutor u izradi grafičke slike.

U kontekstu naše historizacije geek kulture Frieder Nake je osobito zanimljiv iz aspekta njegovog recentnog profesorskog rada na Odsjeku za interaktivnu kompjutorsku grafiku na Sveučilištu u Bremenu. Mislimo da je njegovo dvostruko iskustvo služenja kompjutorom, prije i poslije pojave Interneta, dakle, u njegovim najranijim počecima i u njegovoj apsolutnoj kulturalnoj dominaciji, izuzetno zanimljivo za komparativnu prezentaciju i analizu različitih tehničkih i kulturalnih modela na osnovu kojih je kroz povijest interpretiran odnos između čovjeka i stroja, odnosno kompjutora.

Matko Meštrović znastveni je savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Bio je profesor teorije dizajna na međufakultetskom studiju pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987-1992), a prije toga savjetnik generalnog direktora Radio-televizije Zagreb. Početkom 1960-ih, kao likovni kritičar i teoretičar stekao je značajnu reputaciju sudjelujući u organiziranju međunarodnog pokreta Nove tendencije. Bio je član grupe Gorgona. Glavni urednik časopisa Dizajn (1968/69), član redakcije i urednik zagrebačkog časopisa BIT- International (1968/72) te član konzultativnog kolegija međunarodnog časopisa Journal of Communication, Philadelphia (1974/80).

Frieder Nake (1938) studirao je i doktorirao matematiku na Sveučilištu u Sttutgartu. 1968/69. bio je gostujući istraživač kompjuterske grafike na Sveučilištu u Torontu. 1968. sudjelovao je na izložbama posvećenim kompjutorskoj umjetnosti Cybernetic Serendipity u Londonu i NT4 u Zagrebu. Nakon 1970. njegov rad uključuje i ekonomsku, političku i teorijsku kritiku razvoja kompjutorske znanosti. Autor je više knjiga od kojih je najpoznatija Ästhetik der Informationsverarbeitung (1974), koja je na području teorije i kritike umjetnosti, među prvima omogućila pojavu odgovarajućeg diskursa o suodnosu znanosti i umjetnosti.

Nekada najprominentiji novinar i programer u kultnom časopisu Računari, a danas glavni urednik PC Pressa i suvlasnik SezamPro davatelja internet usluga Dejan Ristanović, vjerojatno je najpozvaniji oživjeti uspomene na početak širenja računalne kulture u bivšoj Jugoslaviji sredinom i krajem osamdesetih.

Regine Debatty je autor jednog od najpopularnijih i najutjecajnijih blogova o umjetnosti i tehnologiji http://www.we-make-money-not-art.com. Rođena u Belgiji, danas živi na relaciji Milano-Berlin i provodi većinu vremena na putovanjima i sudjelovanju na umjetničkim i tehnološkim festivalima i konferencijama.

Steven Johnson jedan je od najutjecajnijih ljudi cyberspacea. Osnivač je i glavni urednik online magazina Feed, završio semiotiku i engleski jezik na Columbia univerzitetu, autor niza knjiga o cyberkulturi: Interface culture, Everything Bad Is Good for You, Emergence, Mind Wide Open...

Alexander R. Galloway je profesor Odsjeka za kulturu i komunikaciju New York univerziteta. Šest je godina vodio Rhizome.org, web platformu za praćenje i promicanje novomedijske kulture i umjetnosti. Osnovao je umjetničko hakersku skupinu Radical Software Group, poznatu po radu Carnivore za koji su dobili Golden Nica 2002. na Ars Electronici. Autor knjiga Protocol: How Control Exists After Decentralization (MIT Press, 2004) i Gaming: Essays on Algorithmic Culture (University of Minnesota Press).

Richard Barbrook je najpoznatiji kritičar neoliberalne cyber društvene elite. Godinama vodio Hypermedia Research Centre Westminsterskog univerziteta. U osamdesetima bio aktivan član zajednice piratskih radija i komunalnih radio stanica. Autor eseja "The Hi-Tech Gift Economy", "Cyber-communism" i "The Regulation of Liberty". Trenutno završava knjigu Imaginary Futures.

Bruce Sterling je zajedno sa Williamom Gibsonom, Jeffom Noonom, Tomom Maddoxom, Rudyem Ruckerom, Johnom Shirleyem, Lewisom Shinerom i Pat Cadigan utemeljitelj cyberpunk pokreta. Autor niza knjiga poput Involution Ocean (1977), The Difference Engine (1990) (s Williamom Gibsonom), Distraction (1998), The Zenith Angle (2004) i druge. Pokretač projekata poput Dead Media Project ili Viridian Design Movement...

O Razmjeni vještina:

Program pod imenom "Razmjena vještina: pokaži sto umiješ!" tjedna su okupljanja u net.kulturnom klubu mama u kojima entuzijasti dijele svoja korisna iskustva, znanja i vještine. Planiranju pomaže online burza umijeća na adresi: http://www.razmjenavjestina.org gdje zainteresirani predstavljaju što žele podijeliti s drugima, a što bi voljeli da im drugi pokažu.

Program je u dvije godine uspio okupiti svojevrsnu zajednicu ljudi koji redovito razmjenjuju znanja i vještine, organiziraju predavanja, projekcije i distribuciju slobodnog softvera na CD medijima. Razmjena vještina gostovala je na Operaciji:grad, izložbi Ekonomije među nama u galeriji Nova, festivalu "Moje, tvoje, naše" u Rijeci, u klubu Rex u Beogradu, na umjetničkom festivalu "Generosity" u Grazu...

Razmjena vještina primjer je djelovanja Multimedijalnog instituta u smjeru transfera znanja i modela iz tehničke sfere u kulturnu i društvenu, dok ljudima iz tehničke sfere pokušavaju približiti širi kontekst upotrebe tehnologije i na taj način uspostavlja komunikacijski kanal između ta dva polja.

Razmjena vještina nalazi svoju inspiraciju u kulturi nesebičnog dijeljenja zajednice slobodnog softvera. Na svakom okupljanju zainteresirani su slobodni donijeti svoja računala, laptope i ručna računala da bi im na njih bio instaliran GNU/Linux operativni sustav, no vještine i znanja nisu ograničena samo na računala i tehnologiju, pitanja i odgovori su jedini limit. Za razmjenu vještina svake subote od 12:00 do 15:00 u mami su na raspolaganju multimedijalno računalo spojeno na internet, dvd i vhs uređaj, lcd projektor, te osnovni softverski i hardverski alati za različite instalacije i prepravke softvera i hardvera.

__PLANIRANO VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA:

Tjedna događanja utorkom u net.kulturnom klubu mama.

__OPIS PROSTORA I TEHNIČKIH UVJETA U KOJIMA ĆE SE ODVIJATI PROGRAM:
U net.kulturnom klubu mama postoji "Duty Free" prostor 70 m^2 gdje se nalazi sva potrebna multimedijalna, tehnička i logistička podrška za održavanje filmskih i video projekcija, kao i okruglih stolova, diskusija, predavanja i/ili prezentacija.

__POPIS GLAVNIH SURADNIKA U PROGRAMU SA STRUČNIM BIOGRAFIJAMA:

Svi suradnici redoviti su razmjenjivači Razmjene vještina.

Nenad Romić (aka Marcell Mars) je jedan od osnivača Multimedijalnog Instituta - mi2 i kluba mama u Zagrebu. Inicijator nekolicine mi2 projekata kao što su GNU GPL izdavaštvo - EGOBOO.bits, TamTam platforma za online kolaboraciju, Ngode softver za financijsko vođenje
nevladinih udruga; pokrenuo Razmjenu vještina i njene satelite g33koskop i Sajam zajebane opreme. Sudjelovao u kolaborativnim umjetničkim projektima NRD Kit skupine NRD Van, gifoskop (interaktivna pokretna animacija), te tehnički podupro projekte EditThisBanner Line Kovačević i Leteći tepih Lale Raščić.

Marcell je s drugima producirao i/ili kurirao godišnje izložbe mi2-a "I'm still alive" 2001. i <re:Con> 2002, festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije "Sloboda stvaralastvu!" 2005. i 2006, te konceptualnu izložbu System.hack() 2006. Dio je tima CreativeCommons Hrvatska.

Jedan od koordinatora Otokultivatora (2001-2003), zagovornik slobodne kulture, znanosti i tehnologije, napredni linux korisnik, zaljubljenik u tekstualna sučelja, piše o hakerskoj, g33k i medijskoj kulturi. Zajedno s Tomislavom Medakom pripremio GNU Pauk zbirke tekstova
o GNU filozofiji u širem kulturnom kontekstu. Povremeno opsesivno piše blog na http://www.picigin.net/logcells.

http://www.mi2.hr http://www.egoboobits.net http://tamtam.mi2.hr/TamTamDev/NGOdE http://www.razmjenavjestina.org http://nrd.picigin.net/ http://www.editthisbanner.net http://tamtam.mi2.hr/TamTamDev http://www.mi2.hr/alive http://re.mi2.hr http://www.otokultivator.org http://www.gnupauk.org

Klaudio Štefančić diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. Kao kustos radio je u Gradskom muzeju Sisak i u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. a trenutno je voditelj Galerije Galženica u Velikoj Gorici. Piše i objavljuje tekstove s područja kritke i teorije umjetnosti, odnosno književnosti u "Životu umjetnosti", "Konturi", "Zarezu", " II. programu Hrvatskog radija" i "Umjetnosti riječi". Autor je monografije "Montaža organizma" (Fraktura, 2005., Zaprešić) o umjetničkom radu Daniela Kovača.

Dobrica Pavlinušić istaknuti je razvijatelj i softver arhitekt slobodnog softvera kao i korporativnih IT rješenja. Dobrica je dobitnik nagrade &#8220;Otvorena informatika&#8221; za 2005. za doprinose u zagovaranju i razvoju otvorenih standarda i slobodnog softvera.

Alan Pavičić je glavni softverski arhitekt u hrvatskom AL-AST d.o.o. odjelu austrijske kompanije AVL Gmbh koja razvija softver za simulacije i proračune motora s unutrašnjim izgaranjem.

__OPIS DOSADAŠNJIH RELEVANTNIH DJELATNOSTI ORGANIZATORA PROGRAMA:

Dvije godine kontinuiranog programa Razmjena vještina (i njenih satelita G33koskop i Sajam zajebane opreme) svake subote u klubu mama, te gostovanja projekta na Operaciji : grad, izložbi Ekonomije među nama u galeriji Nova, festivalu "Moje, tvoje, naše" u Rijeci, u klubu Rex u Beogradu, na umjetničkom festivalu "Generosity" u Grazu...

Sudjelovanje organizatora kao govornika i prezentera na brojnim hakerskim i drugim tehnološkim konferencijama DORS/CLUC, Jednostavno: Linux!, Open Source 2006 u Zagrebu, Transhack meeting u Puli, What the Hack i Next5minutes u Nizozemskoj, Chaos Communication Conference, Wizards of Os i Transmediale u Berlinu, Ars Eletronica u Linzu, GPLv3 u Bostonu, iSummit u Bostonu i Rio de Janeiru....

---

original Jul 21 1:46pm