RAZNO

Marijana Glavica — Wed, 25 Aug 2010 01:02:19 -0000

Creator: Marijana Glavica

Tags: katalogizacija višerazinci, povijest

Što želimo postići?

mogućnost da prikažemo podatke na ekranu u obliku prilagođenom za navođenje u popisu literature
mogućnost da preuzimamo podatke iz drugih knjižnica u Hrvatskoj i u svijetu
mogućnost da iz kataloga preselimo podatke u neki citation manager
okupljanje djela istoga autora
okupljanje svih dijelova koji pripadaju jednom autorskom djelu (djela u više svezaka)
okupljanje dijelova unutar cjeline (nakladničke cjeline i serije)

Za pročitati

http://www.d-nb.de/standardisierung/formate/marc_workshop2.htm
Finland-2-MARC21bibliographic.1.pdf
barry_multilevel_cataloging-1.pdf

MIŠLJENJE (DORJA)

problemi:

rezervacija pojedinih svezaka jednog naslova
više različitih slučajeva
više različitih načina - što koristiti za koji slučaj?
konverzija?

mišljenje:

možda ne treba uniformirati na jedan do dva načina, već koristiti više načina - neekonomično!
djela u više svezaka s jakim (nezavisnim - koji mogu samostalno stajati) naslovima - možda bi bilo najbolje da se ipak radi skupni zapis i pojedinačni - veza 773 i 774 (primjer: skupni zapis ima onoliko 774 polja koliko ima svezaka; pojedinačni zapis ima 773 na skupni zapis) - neekonomično, ali vrlo jasno i nedvosmisleno - pri pretraživanju možemo dobiti i skupni zapis i pojedinačne što je poželjno jer se različiti naslovi daju studentima - pitanje pretraživanja i shvaćanja veće slike - npr. skupni naslov ima 3 pojedinačna naslova i koja su to, a iz pojedinačnog zapisa možemo znati koji je skupni naslov
pitanje multivelel bibliographic unit - što je to? (245$a$n$p) - iz prezentacije iz LOC-a - nejasno!

Kako to rade drugi?

ŠVEDKA PRAKSA

Švedska nacionalna knjižnica je navela 5 različitih načina kako katalogizirati višerazince:

1. Model konverzije u Švedskoj.

Stari "glavni zapis" je sačuvana, ali se više ne koristi
Zapisi dijelova publikacije konvertirani kao monografije s poveznicom u polju 772 na stari "glavni zapis".

2. Monografska metoda

svaki dio je katalogiziran kao monografija
Glavni stvarni naslov (tj. nadređeni naslov) ide u 245 -$a; naslov dijela (posebni stvarni naslov) ide u $p a broj dijela u $n.
Polje 772 je dodano (vjerojatno na skupni zapis).
ovdje se postavlja pitanje hoćemo li koristiti 246 30$a
treba li nam skupni zapis - ako ne polje 772 nije potrebno!
najzgodnija i najjednostavija metoda

3. Glavni stvarni naslov kao serijska publikacija (e.g. skupna djela)

svaki dio publikacije je katalogiziran kao monografija u nakladničkoj cjelini
Posebni stvarni naslov ide 245 $a
Glavni stvarni naslov "cijele" publikacije i broj dijela publikacije ide u 440 ili 490 (+8XX)
ovo problematično zbog moguće prave nakladničke cjeline

4. Svi dijelovi publikacije katalogizirani u jednom kataložnom zapisu.

Vrlo često u LoC.
Nije uobičajeno u RH.
Svi naslovi dijelova publikacije idu u polje 505.

5. Suplementi etc.

Tretiraju se kao monografije
povezica prema glavnom zapisu u polju 772 (774?)

PRAKSA NSK

skupni zapis s glasnim stvarnim naslovom u 245$a, u 300$a broj svezaka
pojedinačni zapisi s posebnim stvarnim naslovom u 245$a + poveznica u polju 774$a na skupni stvarni naslov
ova praksa nezahvalna pogotovo ako je naslov sveska generički (tipa Svezak 2)

POJEDINAČNI ZAPIS:
000 00454cam a22002058ir450
001 649437
006 a 001 0
007 ta
008 071029s2007 hr 001 0 hrv
020 |a 978-953-7036-36-2
035 |a (NSK)649437
245 00 |a Svezak 1
300 |a 391 str.
774 0_ |w 649436 |g Sv. 1

POJEDINAČNI ZAPIS:
000 00454cam a22002058ir450
001 649438
006 a 001 0
007 ta
008 071029s2007 hr 001 0 hrv
020 |a 978-953-7036-39-9
035 |a (NSK)649438
245 00 |a Svezak 2
300 |a 391 str.
774 0_ |w 649436 |g Sv. 2

PRAKSA FFZG

treba odlučiti kako ćemo
švedka monografska metoda sjajna za nas 2. monografska metoda
pitanja se postavljaju:

koliko jednostavni možemo biti
koliko se moramo nadovezivati na praksu nsk koja nije idealna

primjeri za višerazince s negeneričkim naslovima

PRIJEDLOG ZA KONVERZIJU

Model 1:

naslov je generički (nema podpolja ^a)
nema autora na donjim razinama

10      3-598-21253-4
101     GER
200     ^aGrundlagen der praktischen Information 
          und Dokumentation
        ^eein Handbuch zur Einfuehrung in die fachliche
          Informationsarbeit
        ^fMarianne Buder, Werner Rehfeld und Thomas 
          Seeger. Begr. von Klaus Laisiepen...
205     ^a3. Ausgabe
210     ^aMuenchen [etc.]
        ^cK.G. Saur
        ^d1972
215     ^a2 sv. (XXXII, XXIII, 1230 str.)
        ^cgraf.prikazi
        ^d22 cm
225     ^aDGD-Schriftenreihe
        ^vBd 9
230     ^vBd.1:
231     ^vBd.2:
280     Bibliografija iza svakog poglavlja.
281     Kazalo
290     3-598-21254-2
291     3-598-21255-0
675     ^a007:002
        ^b002
701     ^aBuder^bMarianne
        ^cRehfeld^dWerner

Izrađuje se potpuni zapis za svaki svezak:
autorske odrednice navode se na svakom pojedinačnom svesku

020     $a 3-598-21253-4
020     $a 3-598-21254-2
080     $a 007:002 $a002
200     $a Grundlagen der praktischen Information und 
           Dokumentation
        $b ein Handbuch zur Einfuehrung in die fachliche 
           Informationsarbeit
        $n Bd.1
        $c Marianne Buder, Werner Rehfeld und Thomas 
           Seeger. Begr. von Klaus Laisiepen...
205     $a 3. Ausgabe
210     $a Muenchen [etc.] 
        $b K.G. Saur 
        $c 1972
215     $a 
        $b graf.prikazi 
        $c 22 cm
440     $a DGD-Schriftenreihe
        $v Bd 9
500     $a Bibliografija iza svakog poglavlja.
700     $a Buder, Marianne
700     $a Rehfeld, Werner

773 dobivaju samo konvertirani zapisi, ubuduće se ne izrađuje skupni zapis
(moguće je možda izbaciti ga i već prilikom konverzije)

nedostatak:
iz kataloga se ne može direktno dobiti bibliografija nekog autora.
naime, odrednice se bilježe na svaki primjerak, a ne samo na skupni
zapis kao u slučaju višerazinske obrade.
u katalogu NSK se na upit prema autorskoj odrednici pojavljuju samo
skupni zapisi - a do pojedinačnih zapisa se dolazi preko skupnog zapisa

pojedinačni zapisi sadrže minimalnu količinu informacija potrebnih da

se identificira primjerak - ispis je definiran u podacima - za
bibliografiju se koristi skupni zapis sa

Model 2

naslov je samostalan
nema autora na donjim razinama

000 b
020 $a (ISBN dijela)
100 $a (Autor)
245 $a (Naslov dijela) $c (Odgovornost za cjelinu)
773 $7 p1am 
    $i Skupni naslov: 
    $t (Skupni naslov) 
    $g (Oznaka dijela) 
    $z (ISBN cjeline) 
    $b (Izdanje) 
    $h (Marerijani opis)
    $k (Nakladnička cjelina)
    $n (Napomena) 
    $w (BIB ID)

POSEBNA POLJA ZA DJELA U VIŠE SVEZAKA

ako ne koristimo polje 245$p za višerazince, već skupni zapis, onda nam trebaju neka polja koja će povezivati zapis podređenog i nadređenog dijela publikacije

773 - POVEZNICA ZA VIŠERAZINCE - NA SKUPNI ZAPIS

ovo polje upisuje se u zapis podređenog dijela publikacije (znači u analitički zapis, zapis jednog od svezaka publikacije u više svezaka - što znači u zapis članka, jednog sveska...)
ako nećemo imati skupni zapis nego ćemo sve pisati u 245$p, onda nam ovo polje treba isključivo za analitiku!
obavezna potpolja $g (veza) i $q (numeracija i broj stranica)

INDIKATORI 0#

$a - naslov
$g - podatak o vezi
$q - numeracija i broj početne stranice
$w kontrolni broj zapisa (glavnog skupnog zapisa)

774 - POVEZNICA ZA VIŠERAZINCE - NA POSEBNI NASLOV

povezuje dva zapisa, onaj skupni i onaj o pojedinoj monografiji iz tog naslova
to polje se u nadređeni zapis (ne zapis pojedinog djela, što znači u zapis časopisa
ako mi nećemo imati skupni zapis za publikacije u više svezaka ovo nam ne treba, osim u slučaju analitike

INDIKATORI 0#

$w kontrolni broj zapisa

PRAKSA NSK

koristi se 774 kao veza s pojedinog naslova na skupni naslov! KRIVO

245$n$p -za višerazince

kada nećemo imati sve volumene
kada se posuđuju volumeni
ići će se pješke to raditi
ne za referentna djela

DIO S NEZAVISNIM NASLOVOM

Marijana Glavica — Wed, 25 Aug 2010 01:00:32 -0000

Creator: Marijana Glavica

Tags: katalogizacija višerazinci

za dijelove djela koji imaju posebne naslove
npr: Povijest književnosti. Renesansa. ; Povijest knjiženosti. Barok.
ako Povijest književnosti. I. ; Povijest književnosti. II. --> onda pogledati pod dio sa zavisnim (generičkim) naslovom
SVAKAKO OBRATITI PAŽNJU NA: